Rimsko-partski rat Lucija Vera

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Rimsko partski rat 161–166)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Rimsko partski rat 161–166
Segment Rimsko-partskih ratova

Lucije Ver, bista u Britanskom muzeju
Datum 161–166
Lokacija Armenija, Mezopotamija, Sirija i Medija
Ishod Rimska pobjeda; ponovno uspostavljanje Aršakunija kao rimskih klijentskih vladara u Armeniji
Teritorijalne
promjene
manje proširenje rimske teritorije u gornjoj Mezopotamiji
Sukobljene strane
Rimsko Carstvo Partsko Carstvo
Komandanti i vođe
Lucije Ver
Avidije Kasije
Marko Klaudije Fronton
Vologas IV od Partije
Hozroje

Partski pohodi ili Rimsko-partski rat Lucija Vera se vodio od 161. do 166. između Rimskog Carstva na jednoj, i Partske Monarhije na drugoj strani. Ime je dobio po Luciju Veru, rimskom ko-caru koji je komandirao rimskim trupama. Povod za rat je bio upad partskog kralja Vologasa IV u Armeniju, rimsku klijentsku državu sa čijom je vladajućom kućom Aršakuni bio u srodstvu; nakon što je Vologas Aršakune svrgnuo i na prijestolje imenovao svog sina, Rimljani su to shvatili kao objavu rata. Rimsko Carstvo, koje je u tom trenutku bilo na vrhuncu moći, uspjelo je poraziti Parte, a rimske trupe pod Avidije Kasijem su 165. zauzele i opljačkale partsku prijestolnicu Ktesifon. Na kraju je sklopljen mirovni sporazum kojim su se na armensko prijestolje vratili Aršakuni, a Rimljani od Parta preuzeli dijelove gornje Mezopotamije. Iako je rat u vojničkom i političkom smislu završio velikim uspjehom, za Rimljane je imao teške posljedice, s obzirom da su se za vrijeme pohoda rimski vojnici zarazili bolešću koja će kasnije biti poznata kao Antoninska kuga i čije će posljedice značajno oslabiti Rimsko Carstvo, postavši katalizator procesa koji će kroz nekoliko vijekova dovesti njegove propasti.