Dunja – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: lv:Parastā cidonija |
|||
| Red 47: | Red 47: | ||
[[Kategorija:Četveroslovnik-D|UNjA]] |
[[Kategorija:Četveroslovnik-D|UNjA]] |
||
[[ab:Абиа]] |
|||
[[af:Kweper]] |
|||
[[an:Cydonia oblonga]] |
|||
[[ar:سفرجل]] |
|||
[[arc:ܣܦܪܓܠܐ]] |
|||
[[az:Adi heyva]] |
|||
[[be:Айва]] |
|||
[[be-x-old:Айва]] |
|||
[[bg:Дюля]] |
|||
[[bs:Dunja]] |
|||
[[ca:Codonyer]] |
|||
[[ce:Хьайба]] |
|||
[[cs:Kdouloň obecná]] |
|||
[[da:Kvæde]] |
|||
[[de:Quitte]] |
|||
[[dsb:Pšawa kwitula]] |
|||
[[el:Κυδωνιά]] |
|||
[[en:Quince]] |
|||
[[eo:Cidonio]] |
|||
[[es:Cydonia]] |
|||
[[eu:Irasagarrondo]] |
|||
[[fa:به]] |
|||
[[fi:Kvitteni]] |
|||
[[fr:Cognassier]] |
|||
[[fur:Codognâr]] |
|||
[[ga:Cainche]] |
|||
[[gv:Quinsh (billey)]] |
|||
[[he:חבוש]] |
|||
[[hr:Dunja]] |
|||
[[hsb:Prawy kwětlowc]] |
|||
[[hu:Birs]] |
|||
[[io:Quingo]] |
|||
[[it:Cydonia oblonga]] |
|||
[[ja:マルメロ]] |
|||
[[ka:კომში]] |
|||
[[kk:Айва]] |
|||
[[ko:마르멜로]] |
|||
[[lb:Quitt]] |
|||
[[lbe:Бигь]] |
|||
[[lez:Жум]] |
|||
[[lt:Paprastoji cidonija]] |
|||
[[lv:Parastā cidonija]] |
[[lv:Parastā cidonija]] |
||
[[mk:Дуња]] |
|||
[[ml:സബർജിൽ]] |
|||
[[my:ချဉ်စော်ကားသီး]] |
|||
[[nah:Membrillocuahuitl]] |
|||
[[nl:Kweepeer]] |
|||
[[no:Kvede]] |
|||
[[os:Къомси]] |
|||
[[pcd:Counhiasse]] |
|||
[[pl:Pigwa pospolita]] |
|||
[[pt:Marmeleiro]] |
|||
[[ro:Gutui]] |
|||
[[ru:Айва]] |
|||
[[sc:Melachidonza]] |
|||
[[scn:Cydonia vulgaris]] |
|||
[[simple:Quince]] |
|||
[[sl:Kutina]] |
|||
[[sq:Ftoi]] |
|||
[[sr:Дуња]] |
|||
[[sv:Kvitten]] |
|||
[[tg:Биҳӣ]] |
|||
[[tr:Ayva]] |
|||
[[uk:Айва]] |
|||
[[vi:Mộc qua Kavkaz]] |
|||
[[wa:Poerî d' cwin]] |
|||
[[zh:榲桲]] |
|||
Verzija na datum 11 mart 2013 u 15:02
Šablon:Taxobox Dunja (Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda Cydonia (Maloideae, Rosaceae). Njeno botaničko ime potiče od grčkog grada Kydonia (danas Hanija) na sjeverozapadu ostrva Krita. U Jermeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi.
Opis
Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Evropi. Cvjeta u maju i junu i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto se u toplijim predjelima bolje osjeća, kultiviše se najčešće u vinogradarskom okruženju.
Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potiču dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.
Dunje se često sade u podnožjima drveta kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i ukrštanjem uspijeva samo ponekad.
Plod dunje sadrži veoma puno vitamina C, zatim kalijum, natrijum, cink, gvožđe, bakar, mangan, pektin i druge organske i neorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid (Cyanid-Glykosid).
Simbolika
Dunja važi kao simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.
U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Ona je bila plod Afrodite i Geje. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predala Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.
Sastav i upotreba
Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.
Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga upotrebljava mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani su dunju mnogo cijenili kao blago sretstvo protiv proliva (tanin i sluz). Prisutna cijanovodonična kiselina u sjemenu čini da lokalno anestezira. Ako se za izradu sluzi upotrebi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko ove kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba praviti od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno dejstvo sluzi i cijanovodonične kiseline.
U industrijskim zemljama dunjino sjeme se sve više upotrebljava.