Porod kod kuće
Porođaj kod kuće (kućni porod) je porod koji se odvija u domu rodilje, a ne u kući za porode, bolničkom ili izvanbolničkom rodilištu. U pravilu, zdravstvenu skrb pri porodu kod kuće pruža samostalna primalja.
Sve do polovice 20. stoljeća, bilo je uobičajeno da se djeca rađaju u obiteljskom domu, nakon čega je većina poroda se preselila u bolnička rodilišta. No, krajem 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća, sve veći broj žena odlučuje se za porod kod kuće.
Porođaj kod kuće možete biti planiran (žena ima primalju i planira porod kod kuće) ili neplaniran ili zadesni (žena rodi kod kuće jer je porod bio prebrz i nije stigla do rodilišta). Važna je razlika jer su prema istraživanjima, planirani porodi kod kuće sigurniji za majke i novorođenčad od zadesnih poroda kod kuće, u najvećoj mjeri što na planiranom porodu kod kuće je prisutna iskusna primalja sa svom potrebnom opremom da bi porod bio siguran.
Istraživači iz SAD-a proveli su anketu među 160 žena koje su rađale kod kuće, te su saželi njihove glavne razloge za takvu odluku:[1]
* su označeni razlozi koji su među pet najčešće odabranima
- Smatraju da je porod kod kuće sigurniji od poroda u bolničkom rodilištu*
- Žene izbjegnuti nepotrebne intervencije u porodu*
- Imaju prethodno negativno ili traumatično iskustvo s bolničkog poroda*
- Žene kontrolirati odluke i opcije na porodu (odnosno žele izbjegavati kruta pravila rodilišta)*
- Ne vole bolnice, liječnike ili aktivno vođen porod*
- Žene osjećaj privatnosti odnosno izbjegavati strance
- Vjeruju da je porod normalan, zdrav proces
- Ne žele biti odvojene od svoje novorođenče i lakše uspostaviti dojenje
- Preferiraju zdravstvenu skrb primalje
- Veće opcije poput kasno klemanje pupkovine ili porod u vodi
- Smanjena mogućnost poroda carskim rezom
- Ugodna atmosfera
- Uključivanje obitelji u porod (npr., starija djeca mogu biti prisutna)
- Smanjeni rizik infekcije
- Prijašnja iskustva brzog rađanja, gdje nisu mogle stići u bolničko rodilište na vrijeme.
U Hrvatskoj sve veći broj žena bira porod kod kuće, no taj broj je još uvijek malen (u 2020. godini, oko 100 poroda). Nije poznat točan broj zadesnih poroda kod kuće, iako je razvidno da ih ima obzirom na to koliko daleko žene u nekim dijelovima Hrvatske žive od bolničkog rodilišta.
Na kućnim porodima u Hrvatskoj u pravilu prisustvuju licencirane primalje iz drugih Europskih zemalja, jer hrvatske primalje nemaju jasno definiran okvir koji bi regulirao njihov rad na kućnim porodima.
Najveći problemi vezani uz sigurnost poroda kod kuće u Hrvatskoj uzrokovani su neprilagođenošću sustava i zatvorenošću prema suradnji (odnosno, postoje problemi kod transfera s planiranog kućnog poroda u bolnicu). Nadalje, problemi postoje u sustavima gdje primaljska skrb nije dio zdravstvenog sustava pa primalje koje pružaju mogućnost kućnog poroda moraju raditi izvan zdravstvenog sustava (poput mnogih mjesta u SAD-u, ali i u Hrvatskoj). Programi sustavi obrazovanja u Hrvatskoj trenutno ne educiraju primalje za rad izvan bolnica, regulatorni okviri za kućne porode ne postoje, a ako primalja procjeni da je potreban transfer u bolnicu, umjesto da komunicira i surađuje sa osobljem bolnice, izlaže se mogućim pravnim problemima.[2]
Primalja koja prisustvuje porodu kod kuće uz sebe ima svu potrebnu opremu kojom može pomno pratiti stanje žene i djeteta s ciljem da uoči i reagira na komplikacije vrlo rano. Prema Ontario Midwives Association iz Kanade, osnovna oprema koju primalja nosi na kućni porod uključuje sljedeće poredano po fazama poroda.[3]
Za potrebe rane i kasne faze trudova, primalja uz sebe ima:
- Mjerač krvnog tlaka
- Stetoskop za mjerenje otkucaja srca majke
- Toplomjer
- Bežični uređaj za praćenje otkucaje srca djeteta
- Stolčić za porod koje rodilja može koristiti za mijenjanje položaja i odmaranje između trudova
- Bazen za porode (često na napuhavanje) koje rodilja može koristiti za mijenjanje položaja i odmaranje između trudova
- Neke primalje nose i dušikov oksidul (plin koji može smanjiti bol uzrokovanu trudovima) i TENS uređaj
Za porod, primalja ima dodatan set opreme:
- Sterilni pribor za porod s medicinskim instrumentima za potrebe poroda i rezanje pupkovine te pribor za šivanje u slučaju šivanja nakon poroda
- Lijekove i opremu za prevenciju, smanjenje odnosno zaustavljanje prekomjernog krvarenja nakon poroda (sintetični oksitocin, isti lijek koji se daje u bolnici nakon poroda), antibiotike
- Set za otvaranje venskog puta, vreću za intravenozne tekućine te kateter za pražnjenje mjehura
- Spremnik za kisik i maske za disanje za majku i dijete u slučaju komplikacija i opremu za isisavanje sluzi iz nosa (10% djece treba malu pomoć s disanjem nakon poroda – to može potaknuti škakljanje po tabanima, isisavanje sluzi iz nosnica ili usta, ili pak davanje kisika prije nego dijete krene disati samostalno)
- Instrument za mjerenje postotka kisika u krvi (za dijete)
- U rijetkim slučajevima u kojima djetetu i dalje treba pomoć sa disanjem, primalje nose i pribor za intubaciju novorođenčeta, kateter za pupčanu vrpcu i adrenalin za novorođenčad za slučaju reanimacije
Primalje na porodu kod kuće imaju i svu opremu i lijekove za detaljan pregled novorođenčeta nakon poroda:
- Vrpce za mjerenje djetetove dužinu i opsega glave
- Poseban stetoskop za slušanje srca i pluća djeteta
- Sve lijekove koje se inače daju novorođenoj djeci, poput vitamina K
- Opremu za pregledavanje djetetovih ušiju i očiju
- Vagu za određivanje djetetove težina
Oprema stane u jednu veću, dobro organiziranu torbu i može se efikasno koristiti na svim mjestima.
Istraživanja iz Velike Britanije koja su pratila preko 64.000 žena (17.000 poroda kod kuće, 28.000 poroda u kućama za porode (izvanbolnička rodilišta) i 20.000 poroda u bolničKim rodilištima).[4] Prema rezultatima istraživanja, kod žena koje rađaju prvi puta (prvorotke), porod kod kuće je nešto rizičniji za novorođenče (9,3 loših ishoda na 1000 poroda za porod kod kuće u odnosu na 5,3 loših ishoda na 1000 poroda za porod u bolničkom rodilištu). Iako je taj broj relativno malen, on je statistički značajan. S druge strane, žene koje su već rađale barem jednom (višerotke) su imale bolje ishode za sebe, uz jednako dobre ishode za novorođenčad na porodu kod kuće u odnosu na porod u bolničkom rodilištu.
Kanadsko istraživanje na uzorku od 22.000 žena iz 2016. pokazalo je pak da u mjestima gdje je primaljska skrb dobro integrirana u zdravstveni sustav, nema razlike između ishoda poroda kod kuće i bolničkog poroda ni za rodilje, ni za novorođenčad.[5]
U okolnostima u kojima primalja uvidi neku komplikaciju ili situaciju koju je bolje riješiti u bolnici, sugerirat će transfer u bolnicu. Ovisno o situaciji, obitelj može putovati u bolnicu osobnim automobilom ili vozilom hitne pomoći. Primalje imaju posebna znanje i vještine kojima mogu prepoznati razvoj komplikacija još u ranim fazama reagirati ukoliko se radi o komplikaciji koju one mogu samostalno riješiti prepoznati kada treba uključiti specijaliste (poput porodničara ili pedijatra) da bi osigurale sigurnost i zdravlje za majku i dijete.[6] U nekim zemljama, primalje drže edukacije za osoblje hitne pomoći o tome kako reagirati u slučaju zadesnog kućnog poroda, baš zbog toga što imaju potrebna znanja i vještine o tome kako raditi izvan bolničkog okruženja.[7]
Prijevoz u bolnicu za vrijeme ili nakon kućnog poroda organizira se iz nekoliko razloga, i ovisno o razlogu, vrsta prijevoza je različita (osobni automobil ili vozilo hitne pomoći). U većini slučajeva, transfer u bolnicu nije hitan i radi se automobilom ili taksijem. Najčešći razlozi takvog transfera u bolnicu su:
- potreba ili želja rodilje za dodatnim lijekovima za obezboljivanje poroda (npr. epiduralna),
- potreba za ubrzavanjem poroda ili pojačavanjem trudova sintetičkim oksitocinom (odnosno, u slučaju da trudnici treba drip).
Hitan prijevoz u bolničko rodilište događa rijetko – u tom slučaju ženu i dijete, odnosno obitelj, se prevozi u bolnicu vozilom hitne pomoći. Najčešći razlozi za hitan prijevoz u bolničko rodilište uključuju[8]:
- prekomjerno krvarenje nakon poroda koje je primalja probala usporiti, ali joj ipak treba dodatna podrška i pomoć
- sumnje u djetetove otkucaje srca za vrijeme poroda ili problemi s disanjem nakon poroda
U slučaju hitnog transfera u bolničko rodilište, primalja objasni situaciju djelatnicima hitne pomoći odnosno bolnici, te u pravilu bude uz obitelj u vozilu hitne pomoći (iznimno ih slijedi do bolnice vlastitim automobilom). Prilikom dolaska u bolnicu, primalja radi u timu s drugim zdravstvenim djelatnicima da bi osigurala ženi i djetetu najbolju moguću skrb. Iako će u nekim slučajevima liječnici i drugi zdravstveni djelatnici preuzeti dijelove skrbi, primalja je i dalje uz ženu i obitelj te im pruža skrb i informacije. Kad se situacija stabilizira, primalja ponovno preuzme cjelokupnu brigu za trudnicu i dijete.
Ruralno primaljstvo je prisutno u zemljama diljem svijeta, od Kanade[9][10], Australije[11], do Britanije[12][13] i Švedske[14]. No, kod odabira kućnog poroda primalja će s trudnicom proći sve informacije oko udaljenosti doma do najbliže bolnice, uz druge faktore koji mogu utjecati na put do bolnice poput vremenskih uvjeta i mogućnosti prometnih gužvi. U slučaju da obitelj živi vrlo daleko od najbliže bolnice, primalje najčešće sugeriraju da se obitelj unaprijed registrira kod službe hitne pomoći u iznimnom slučaju da je potreban transport. U tom slučaju, hitna služba ima adresu i unaprijed provjeri kako stići do doma obitelji prije poroda. Time skrate vrijeme potrebno za transfer jer moraju tražiti adresu. Za hitan transfer koriste se metode prijevoza koje se inače koriste kod transporta u bolnicu na tom području, od vozila do prijevoza helikopterom ili posebnim plovilom.
Porod u vlastitim zajednicama je vrlo važna praksa za domorotkinje (aboridžine) iz Australije, Kanade, Novog Zelanda i SAD-a.[15]
Rođenje na selu tradicionalna je praksa rađanja koja predstavlja rađanje na zemlji gdje je majka rođena, kao i njezini preci. [16] Naime, u tim zemljama, očekuje se da se rodilja odvoji od svoje obitelji i zajednice te preseli u veći grad da bi čekala porod, što je problematično jer mnoge te zajednice vjeruju da ako se dijete ne rodi u zemlji, ono gubi vezu sa zemljom i svojom zajednicom.[16] Zbog toga je porod kod kuće za njih kulturološki primjerena praksa koja se podudara s duhovnom tradicijom.
Uvjeti i prakse za porod kod kuće razlikuju se od zemlje do zemlje. Neke od njih su opisane niže.
Stopa poroda kod kuće u SAD-u ostala je stabilna oko 0,65% svih poroda od 1989. do 2007. godine. [17]
Porod kod kuće u Velikoj Britaniji razlikuje se - u Wales-u je primjerice 2007. godine stopa poroda kod kuće bila 3%, dok u drugim dijelovima zemlje stopa varira i iznosi od otprilike 1% do čak i 20%.[18]
U Australiji stopa poroda kod kuće također znatno varira, odnosno 2008. godine je stopa iznosila 1% na Sjevernom teritoriju odnosno 0,1% u Queenslandu . [19]
Stopa kućnih poroda na Novom Zelandu veća je no što je u Australiji, te je u 2004. iznosila 2,5% s tendencijom rasti. [20]
Nizozemska je poznata kao moderna koljevka poroda kod kuće, te se i u moderno doba većina poroda odvijalo u obiteljskom domu (1965. godine čak 2 od 3 poroda), no do 2013. ta brojka je pala na na oko 20% [21] što je još uvijek više nego u drugim zapadnim zemljama.
- ↑ Boucher, Debora; Bennett, Catherine; McFarlin, Barbara; Freeze, Rixa (2009-03-04). „Staying Home to Give Birth: Why Women in the United States Choose Home Birth” (en). Journal of Midwifery & Women's Health 54 (2): 119–126. DOI:10.1016/j.jmwh.2008.09.006.
- ↑ Rodilišta (2019-04-14). Porod kod kuće je opasan, ili ipak nije? (en).
- ↑ Home Birth Equipment and Medications | AOM.
- ↑ Birthplace in England Research Programme | NPEU.
- ↑ Hutton, Eileen K.; Cappelletti, Adriana; Reitsma, Angela H.; Simioni, Julia; Horne, Jordyn; McGregor, Caroline; Ahmed, Rashid J. (2016-03-15). „Outcomes associated with planned place of birth among women with low-risk pregnancies” (en). Canadian Medical Association Journal 188 (5): E80–E90. DOI:10.1503/cmaj.150564. ISSN 0820-3946. PMC PMC4786402. PMID 26696622.
- ↑ What Happens If Things Don't Go as Planned? | AOM.
- ↑ Emergency Skills Workshop (ESW) | AOM.
- ↑ What Happens If Things Don't Go as Planned? | AOM.
- ↑ Midwifery Care in Rural, Remote & Northern Communities | AOM.
- ↑ Midwifery Care in Rural, Remote & Northern Communities | AOM.
- ↑ Midwives in Rural, Regional and Remote Australia.
- ↑ Welcome. Archived from the original on 2022-02-11. Preuzeto 2021-09-25.
- ↑ Midwifery in rural areas: a Welsh adventure (en).[mrtav link]
- ↑ Larsson, Birgitta; Thies-Lagergren, Li; Karlström, Annika; Hildingsson, Ingegerd (2021-03-22). „Demanding and rewarding: Midwives experiences of starting a continuity of care project in rural Sweden”. European Journal of Midwifery 5 (March): 1–9. DOI:10.18332/ejm/133573. ISSN 2585-2906. PMC PMC7983178. PMID 33768199.
- ↑ Igawa, Momoko; Kato, Makoto (2017). „A new species of hermit crab, Diogenes heteropsammicola (Crustacea, Decapoda, Anomura, Diogenidae), replaces a mutualistic sipunculan in a walking coral symbiosis”. PLOS ONE 12 (9): e0184311. DOI:10.1371/journal.pone.0184311. PMC 5606932. PMID 28931020.
- ↑ 16,0 16,1 Dragon, Natalie (2019-02-10). Birthing on Country: Improving Aboriginal & Torres Strait Islander infant and maternal health (en-AU).
- ↑ Martin, JA (December 5, 2007). „Births: Final Data for 2005”. CDC National Vital Statistics Report 56: 1–103. PMID 18277471.
- ↑ Williams, Bobby. Homebirth Guidelines. NHS Trust - Northampton General Hospital. Archived from the original on 2014-09-14. Preuzeto 2021-09-25.
- ↑ Australia's mothers and babies 2006. Australian Institute of Health and Welfare (AIHW) National Perinatal Statistics Unit (2008).
- ↑ Report on Maternity Maternal and Newborn Information 2004 (2007).
- ↑ „Home birth complications 'less common' than hospital”. BBC News. 14 June 2013.
