Položaj LGBT osoba na Kubi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Položaj LGBT osoba na
Kubi
Zastava Kube Zastava duginih boja
Zastava Kube Zastava duginih boja
Prava
Legalizacija DaY od 1979.
Antidiskriminacioni zakoni DaY Ustavna zaštita na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta od 2019.
Uzrast seksualne saglasnosti DaY od 1979.
Brak DaY od 2022.
Istopolna zajednica DaY od 2022.
Usvajanje DaY od 2022
In vitro fertilizacija
za lezbejke
DaY[1]
Vojska DaY od 1993.
Rodni identitet DaY od 2008.
LGBT na Kubi
Organizacije CENESEX, Međunarodna lezbijska, gej, biseksualna, trans i interseks asocijacija, Kubanska udruga homoseksualaca i lezbijki (1994–97)
Događaji Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, Mjesec LGBT historije
Istaknute osobe Mariela Castro, Sandra Abd'Allah-Alvarez Ramírez, Ada Bello, Gloria Estefan, Norma Guillard, Ada Maria Isasi-Diaz, Krudas Cubensi, Niurka Marcos
LGBT portal

Lezbijske, gej, bi i trans osobe su historijsko marginalizirana manjinska grupa na Kubi. Još od pre-revolucionarnih vremena, Kuba je bila ukorijenjena na temelju heteronormativnosti, tradicionalnih rodnih uloga i strogih "moralnih" kriterija. S nestankom motiva za profit u po-revolucionarnoj Kubi, površna tolerancija prema LGBT osobama od strane snažno homofobnog kubanskog društva brzo je isparila. Stoga su oni koji se nisu uklapali u kalup društvenog konstrukta smatrani ili otpadnicima ili buržoazijom. Nije bilo do 1990-ih i 2000-ih prije nego što su se stavovi i prihvaćanje LGBT osoba počeli popravljati i postali tolerantniji,[2] da bi danas Kuba bila jedna od najprogresivnijih karipskih i latinoameričkih država po rodnim i LGBT pitanjima.[3]

Godine 2018. Nacionalna skupština narodne sile izglasala je legalizaciju istospolnih brakova s ustavnim referendumom koji je trebao biti održan u februaru 2019. Međutim, kasnije je uklonjen iz nacrta Ustava,[4] pod jakim pritiskom konzervativnih kubanskih kršćanskih grupa.[5] U maju 2019. vlada je objavila da Unija pravnika Kube radi na novom Obiteljskom zakonu, koji bi se bavio pitanjima istospolnih brakova.[5] Vlada Kube je 7. septembra 2021. najavila da će novi Obiteljski zakon koji bi legalizirao istospolne brakove, zajednice i usvajanje ako bude odobren na referendumu biti iznijet u Narodnu skupštinu na odobrenje, a zatim biti stavljen na javno glasovanje.[6] Referendum je odobren u aprilu 2022.[7] i održao se 25. septembra 2022, s više od dvije trećine glasova podrške.[8] Diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta protuzakonita je na Kubi.

Historijski gledano, antipatija javnosti prema LGBT osobama bila je velika ali se popustila od 1990-ih.[9] Obrazovne kampanje o LGBT pitanjima trenutačno provodi Nacionalni centar za seksualno obrazovanje (lokalno poznat kao "CENESEX"), na čelu s Marielom Castro, kćeri bivšeg predsjednika i prvog tajnika Komunističke partije Raúla Castra. Parade ponosa u Havani održavaju se svakog maja, kako bi se poklopile s Međunarodnim danom borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, a posjećenost svake godine raste. Godine 2022. Kuba je također postala prva latinoamerička država koja je obilježila Mjesec LGBT historije.[10]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Browne, Evie (2018). „Lesbian and bisexual women in Cuba: family, rights and policy”. Gender and Development (University of Sussex: Sussex Research Online) 26 (1): 71–87. ISSN 1355-2074. 
  2. „Inside Cuba's LGBT revolution: How the island's attitudes to sexuality and gender were transformed”. independent.com.uk. 4. januara 2018. 
  3. Israel, Esteban, "Castro's niece fights for new revolution" Arhivirano 2006-08-22 na Wayback Machine-u, Reuters, 2006-07-03
  4. Martín, Sarah Paz (19 December 2018). „#ReformaConstitucional: ¿Qué pasó con el artículo 68? (+Infografías)”. Cubahora. Arhivirano iz originala na datum 2019-04-26. Pristupljeno 2022-09-18. 
  5. 5,0 5,1 Alfonso, María Isabel (17 September 2018). „As Cuba backs gay marriage, churches oppose the government's plan”. The Conversation. Pristupljeno 3 August 2022. 
  6. „Código de las familias, con un sello cubano y vocación de futuro”. 7 September 2021. 
  7. El 61% de los cubanos consultados está de acuerdo con el Código de las Familias
  8. Frank, Marc (26. septembra 2022). „Cubans approve gay marriage by large margin in referendum”. Reuters. Pristupljeno 27. septembra 2022. 
  9. Rachel Evans, "Rainbow Cuba: the sexual revolution within the revolution" Links International Journal of Socialist Renewal (23 December 2011).
  10. „Cuba marks Latin America's first LGBTQ+ history month”. Reuters. 16 May 2022. Pristupljeno 19 July 2022. 
Položaj LGBT osoba u Severnoj Americi
Suverene države

Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados* • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti  • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama* • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sv. Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago*

Autonomije, zavisne i druge teritorije

Aruba* • Holandski Antili* • Martinik •

Portoriko
* Transkontinentalna država
Položaj LGBT osoba u svetu
Svet
Položaj LGBT osoba u Africi
Afrika
Položaj LGBT osoba u Južnoj Americi
Južna Amerika
Položaj LGBT osoba u Aziji
Azija
Položaj LGBT osoba u Evropi
Evropa
Položaj LGBT osoba u Okeaniji
Okeanija
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi