Plovućac

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Primerak jako poroznog plovućca sa Teide vulkana na Tenerifi na Kanarskim ostrvima. Gustina primerka je samo 0,25 kg po kubnom decimetru. Skala je u centimetrima

Plovućac (engl. Pumice, fr. Ponce, nem. Bimsstein, rus. Pemza) je laka, bela ili siva, izvanredno šupljikava i spužvasta stena, kiselog ili srednjekiselog sastava[1]. Ova visoko mehurasta piroklastično ekstruzivna magmatska stena sadrži riolit, trahit i fonolit.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Plovćac je obično svetlih boja, uglavnom beo. Kao ekstruzivna stena nastao je pri erupciji vulkana. Prosečna poroznost je oko 90%. Piroklastični materijal je izbačen u vazduh kao pena, koja sadrži mehuriće gasa. Lava se brzo stvrdnjava, a mehurići ostaju zarobljeni unutar stene. Plovućac je zbog toga izuzetno lagan, pa pluta na vodi, a koristi se za proizvodnju laganih betona.

Plovućac je lagan pa često pluta na vodi[uredi - уреди | uredi izvor]

Bazaltna verzija plovućca poznata je kao skorija i mnogo se razlikuje zbog mineralogije. Kada je prisutna veća količina gasa tada nastaje jedna sitnozrnasta verzija plovućca poznata kao pemzit. Plovućac se smatra staklom, jer nema kristalne strukture - amorfan je. Varira i u gustini, zavisno od odnosa mehurića i čvrstoga materijala. Mnogi primerci plovućca plutaju na vodi. Nakon eksplozije vulkana Krakatau na Pacifiku su i do dve godine nakon erupcije plivali splavovi plovućca dugački i do 25 metara. Na nekima su rasle palme i ostala vegetacija. Za vreme podzemnih vulkanskih erupcija blizu Tonge 1979, 1984. i 2006. stvoreni su veliki splavovi plovućca dugački i 30 kilometara, koji su plovili hiljadama kilometara do Fidžija.

Plovućac ima veoma malu gustinu

Postoje dva glavna oblika mehurića. Neki sadrže tubaste i gotovo paralelne mehuriće, pa takav plovućac izgleda svilasto. Drugi oblik mehurića je sferičnog oblika i takav plovućac nastaje pri većim pritiscima tokom erupcije.

Primena[uredi - уреди | uredi izvor]

Plovućac se mnogo koristi za pravljenje izuzetno laganog betona. Koristi se kao aditiv cementu i takav plovućac se naziva pocolan i meša se sa krečom da bi se stvorio lagani beton. Takav beton se koristi u doba starih Rimljana.

Plovućac se koristi i u kozmetici, da bi se odstranio višak kože sa stopala. Fino samleven plovućac dodaje se i u neke zubne paste i u neke kreme za ruke, zbog velikog abrazivnog svojstva. Takozvani lava sapun sadrži u sebi abrazivni plovućac, a koriste ga automehaničari i drugi, koji jako zaprljaju ruke .

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]