Otto Wichterle

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Otto Wichterle
Prof. Ing. RTDr. Otto Wichterle.jpg
Rođenje 27. listopada 1913.
Češka Republika Prostějov, Češka
(tada  Austro-Ugarska)
Smrt 18. kolovoza 1998.
Češka Republika Stražisko, Češka
Narodnost Čeh
Polje kemija
Alma mater Češki tehnički univerzitet u Pragu
Poznat po mekane kontaktne leće

Otto Wichterle (27. 10. 1913. – 18. 8. 1998) bio je češki hemičar njemačkog podrijetla, najpoznatiji po tome što je izumio moderne mekane kontaktne leće.

Nakon završetka srednje škole, studirao je kemiju na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu, ali ga je zanimala i medicina. Diplomirao je 1936. i ostao na sveučilištu. 1939. predao je svoj drugi diplomski rad na temu kemije, ali je Protektorat Češka i Moravska blokirao bilo kakvu daljnju aktivnost na sveučilištu. Ipak, uspio se pridružiti istraživačkom centru u Zlínu i nastaviti sa znanstvenim radovima. Tamo je vodio tehničke pripreme za plastiku. 1941. njegova je istraživačka skupina izumila prva sintetička vlakna u Čehoslovačkoj pod imenom silon, neovisno o američkom izumu najlona 1938. Wicheterlea je uhapsio Gestapo 1942., ali ga je pustio nakon par mjeseci.

Nakon drugog svjetskog rata, Wicherle se posvetio organskoj kemiji na sveučilištu. Napisao je udžbenik za neorgansku kemiju. 1949. posvetio se novom odjelu za tehnologiju plastike. 1952. postao je dekan kemijskom i tehnološkog sveučilišta u Pragu. Htio je izumiti materijal koji je podoban za trajni kontakt sa ljudskim tkivom. On i Drahoslav Lím stvorili su materijal Polihidroksietilmetakrilat, koji je patentiran 1953.

Njegov rad omele su komunističke čistke sveučilišta 1958., čime je njegovo istraživanje privremeno zaustavljeno. Nastavio je kasnije te je 1961. proizveo prve funkcionalne kontaktne leće, koje je sam isprobao kad ih je stavio na oči te otkrio da su udobne. U prva četiri mjeseca 1962. proizveo je 5.500 leća, koje je tada zvao Geltakt.

1970., Wichterle je ponovno izbačen iz instituta jer je pjevao 2.000 riječi—manifest koji je tražio nastavak demokratizacije nakon praškog proljeća. Kao kaznu, ime je sve teže i teže uslove ako je htio nastaviti bilo što istraživati, te su mu ograničene mogućnosti za učenje. Baršunasta revolucija 1989. ukinula je sve ove mjere te je Wichterle potpuno rehabilitiran. 1990. postao je predsjednik Čehoslovačke akademije nauka te počasni predsjednik Akademije nauka Češke republike.

Asteroid 3899 Wichterle nazvan je njemu u čast. preminuo je 1998. u dobi od 84 godine.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]