Nekropola stećaka Barzonja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropola stećaka Barzonja, opština Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik BiH.[1] Nacionalni spomenik čini nekropola sa 64 stećka.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Na lokalitetu Barzonja su pronađeni tragovi otvorenog praistorijskog naselja. Na lokalitetu Podjelinak  je gradina, naselje malih dimenzija (50X25 m), a pronađeni su komadići zemljanih posuda i žrvnjeva, najvjerojatnije iz bronzanog i željeznog doba. Na lokalitetu Sesaruša, ostaci praistorijske gradine (85X85 m) i rimske utvrde obilovali su arheološkim materijalom koji upućuje na bronzano, željezno i rimsko doba.

Kamene gomile su registrirane na lokalitetima Hrbine-Risovac. Slučajni nalazi novca, dvije grčke drahme Dyrrachiuma (229. – 100. godine p.n.e.) i drahma Apolonije (229. – 100. godine p.n.e.) sa nalazišta Bare svjedoče o robnonovčanom gospodarstvu krajem željeznog doba.

Na nalazištu Bare je pronađen rimski novac Galijena (253.-268.) i Aurelijana (270.-275.)(4).

Istorijski podaci o ovom kraju u srednjovjekovnom periodu vrlo su oskudni. Blidinje je pripadalo Drežnici, u sastavu župe Večerići (Večenike) u Humskoj zemlji. Od 1325. godine Blidinje je u sklopu Bosne kojom je upravljala loza Kotromanića. U Drežnici živio je bosanski plemić Mastan Bubanjić.

Lokacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nekropola Barzonja je udaljena od Blidinjskog jezera oko 1000 m, prema zapadu. Nalazi se u prirodnom ambijentu, sa lijepim pogledom na jezero i okolna uzvišenja. Osim makadamskog puta koji nekropolu dijeli na južni i sjeverni dio i obližnjih niskih kamenih ograda, u neposrednoj blizini nema nikakve gradnje.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima je presječena na dva dijela starim makadamskim putom koji vodi prema Svinjači. Stećci su podijeljeni u tri grupe. Jednu grupu čini deset stećaka lociranih na uzvišenju u krajnjem, južnom dijelu nekropole. Druga grupa zauzima središnji, zapadni dio nekropole i prostire se uz put. Najveći broj stećaka (ukupno 49) nalazi se sjeverno od puta.

Nekropola se sastoji od ukupno 64 stećka. Od toga 3 su sljemenjaka, 16 je sanduka i 45 ploča. U neposrednoj blizini je nekoliko dislociranih stećaka ili fragmenata koji su iskorišteni u kamenim ogradama[2].

Jedanaest stećaka je ukrašeno. Motivi su: rozeta, krst[3], dio štita, bordura sa spiralama, žensko kolo i vrpca[4].

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]