Nastupanje vremena

Dio serije članaka o Namazu

Dnevni namazi

Dnevni farz namazi

Sabah-namaz Podne-namaz Ikindija-namaz Akšam-namaz Jacija-namaz

Dnevni sunnet namazi

Sabahski sunnet Podnevski sunnet Ikindijski sunnet Akšamski sunnet Jacijski sunnet

Ostali dnevni namazi

Vitr-namaz

Povremeni namazi

Džuma-namaz Dženaza-namaz Bajram-namaz Teravih-namaz Tehijjetul-mesdžid Istihara-namaz Hadže-namaz Duha-namaz Salatul-lejl

Ovaj farz je vezan samo za pet dnevnih, obaveznih namaza. Kada klanjač stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme. Ako bi klanjao, misleći da nije nastupilo namasko vrijeme, a zatim se ispostavilo da ipak jeste, namaz mu nije ispravan. Dokaz da je namasko vrijeme farz su riječi Allaha dž.š.:

Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju, (arapski: إِنَّ الصَّلاَةَ كَانَتْ عَلَى الْمُؤْمِنِينَ كِتَاباً مَّوْقُوتاً) to znači da svaki farz namaz ima svoje određeno vrijeme i nije dozvoljeno izlaženje iz okvira tog vremena.

Sunitski stavovi

Stav Hanefijskog mezheba

Sabah-namaz

Vrijeme sabah-namaza počinje od pojave prave zore,a to je rašireno bjelilo na horizontu s istoka. Prava zora se pojavljuje nakon lažne, a to su bijele zrake koje se protežu u visinu poslije čega dolazi tama, što je sve sastavni dio noći. Između ove dvije zore ima dvanaest minuta. Vrijeme sabah-namaza prestaje izlaskom sunca

Podne-namaz

Vrijeme podne-namaza je od trenutka kada sunce prođe zenit i krene ka zapadu (zeval) i traje dok sjenka nekog predmeta ne bude veličine kolike je i on sam, ne računajući sjenu zevala.

Ikindija-namaz

Vrijeme ikindije nastupa kada istekne vrijeme podne, a traje do zalaska sunca.

Akšam-namaz

Početak akšama je od zalaska sunca, a kraj je kada nestane večernjeg rumenila (eš-šefek).

Jacija-namaz

Vrijeme jacije je kada nestane večernjeg crvenila pa do pojave zore (sabaha).