Bajram-namaz

Izvor: Wikipedia

Dio serije članaka o Namazu

Sedzda.png
Dnevni namazi
Dnevni farz namazi
Sabah-namaz
Podne-namaz
Ikindija-namaz
Akšam-namaz
Jacija-namaz
Dnevni sunnet namazi
Sabahski sunnet
Podnevski sunnet
Ikindijski sunnet
Akšamski sunnet
Jacijski sunnet
Ostali dnevni namazi
Vitr-namaz
Povremeni namazi
Džuma-namaz
Dženaza-namaz
Bajram-namaz
Teravih-namaz
Tehijjetul-mesdžid
Istihara-namaz
Hadže-namaz
Duha-namaz
Salatul-lejl

Bajram-namaz, islamska je molitva (namaz) koju muslimani obavljaju za Kurban i ramazanski bajram.

Vrijeme Bajram-namaza[uredi - уреди]

Vrijeme Bajram-namaza prema islamskim učenjacima počinje kada Sunce odskoči za koplje ili dva. To je, otprilike, 45 minuta nakon izlaska sunca. Konsultujući hadise, zaključujemo da su prvi muslimani, sa Poslanikom a.s. klanjali tako da su Kurban-bajram klanjali nakon što sunce odskoči za koplje, kako bi vjernici imali vremena da zakolju Kurban, a ramazanski kada sunce odskoči za dva koplja, kako bi vjernici imali više vremena da podijele Sadekatu-l-fitr (milostinju).

Vrijeme do kada se ovaj namaz može klanjati je vrijeme zevala, odnosno vrijeme kada nestane sjenke predmeta, tj. vrijeme kada je Sunce tačno na pola neba.

Obaveza Bajram-namaza[uredi - уреди]

Različite islamske škole različito gledaju na obavezu klanjanja Bajram-namaza.

  • Sljedbenici Ebu-Hanifine škole islama, kojima pripadaju većinom svi muslimani sa prostora Bosne i Hercegovine i ostalih jugoslavenskih zemalja, smatraju da je Bajram-namaz vadžib, odnosno drugostepena obaveza.
  • Sljedbenici Malikijskog i Šafijskog mezheba smatraju da je Bajram-namaz pritvrđeni sunnet, tj da nije obaveza, ali da ga je Muhammed a.s. stalno obavljao.
  • Sljedbenici Hanbelijskog mezheba smatraju da je Bajram-namaz fard-kifaje, odnosno obaveza zajednice.

Kako se klanja Bajram-namaz[uredi - уреди]

Ovaj namaz ima dva rekijata. Obavlja se slično kao i ostali namazi od dva rekijata, kao npr. Sabahski farz, ali se na prvom rekijatu prije učenja Fatihe i sure tri puta zaredom podignu ruke (kao na početnom tekbiru), i izgovori se Allahu Ekber. Ovo se isto treba uraditi na drugom rekijatu, ali nakon učenja Fatihe i sure, ali prije rukuua (pregibanja).

Nakon klanjanja Bajram-namaza, održava se bajramska hutba, podijeljena u dva dijela.

Osim ovoga, za vrijeme Kurban-bajrama, prema Hanefijskom mezhebu, vadžib (drugostepena obaveza) je učiti tzv. tekbiri tešrik, odnosno slaviti Boga, poslije svakog farz namaza.

Tekbiri-tešrik[uredi - уреди]

Ovaj tekbir je vadžib od sabaha dana Arefata (dan prije Kurban-bajrama) do ikindije četvrtog dana Bajrama i to odmah iza farza. Ukoliko se zaboravi donijeti tekbir dužnost ga je proučiti. Tekbiri-tešrik glasi u prijevodu: Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog božanstva osim Allaha, Allah je najveći. Nema drugog božanstva osim Allaha, Allah je najveći. Allahu pripada svaka zahvala.

Praznik (Bajram)[uredi - уреди]

Nakon što se završi namaz i hutba, vjernici islamske vjeroispovjesti slave praznik Bajram. Ovo je jedini islamski praznik. Bajram je dva puta u toku jedne hidžretske godine.

Također pogledajte[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]