Mužjak

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Simbol Rimskog boga Marsa se često upotreblljava za predstavljanje muškog spola.

Mužjak ili organizam muškog spola je fiziološki spol koji proizvodi spermu. Svaki spermatozoid se može spojiti s većim ženskim gametom, ili jajnom ćelijom, istovrsnih organizama, u procesu oplodnje. Mužjaci ne mogu ući u spolno razmnožavaje bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina sisarskih mužjaka, uključujući mužjake čovjeka , imaju Y hromosom, koji kodira proizvodnju veće količine testosterona za razvoj muških spolnih organa.

Sve vrste nemaju jednako određivanje spola. Kod većine životinja, uključujući i ljude, spol je određen genetički, ali kod nekim vrsta može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima . Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.[1][2][3]

Pregled[uredi - уреди | uredi izvor]

Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim evolucijskim lozama, tj. konvergentnom evolucijom. Istovjetni su gameti u spolnoj reprodukciji izogamnih vrsta sa dva ili više tipova polnim ćelijama identičnog oblika i ponašanja (ali je drugačije na molekulskoom nivou). Kod anizogamnih vrsta gameti su morfološki i funkcionalno različiti: muški su i ženski. Oogamne vrste imaju mnogo veće ženske gamete od muških. Ženski gameti nemaju sposobnost kretanja.

Postoje argumenti da je ovaj obrazac nastao zbog fizičkih ograničenja, usmjeravan takvim mehanizmima u kojima su za spolnu reprodukciju potrebna dva nejednaka gameta.[4]U skladu s tim, spol se operativno definira širom date vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. spermatozoida i jajašaca) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.

Spolni dimorfizam mužjak/ženka između organizama ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muške gamete proizvode i jednostavni organizmi kao što su kremene alge[ [diatomea|diatomeje]], a i kopnene biljke, između ostalih. Kod kopnenih biljaka, nisu dređena samo spolno obilježeni organizmi koji proizvode samo ženske ili muške gamete i strukture, nego i strukture sporofita od kojih nastaju muške i ženske jedinke.

Simbol[uredi - уреди | uredi izvor]

Zajednički simbol za predstavljanje muškog pola je simbol Marsa, ♂ (Unicode: U + 2642 Alt kodovi: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu sjeveroistoka. Simbol je identičan sa planetrnim simbolom Marsa. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio Carolus Linnaeus, 1751. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazom Rimskog boga Marsa, sa štitom i kopljem. Međutim, svi historijski dokazi idu u prilog tome da je izveden iz θρ (grč. teta ro), skraćenice grčkog naziva planete Tauros.[5]

Određivanje spola[uredi - уреди | uredi izvor]

Spol određenog organizma može odrediti niz faktora. To mogu biti genetičke ili okolinski ili se može prirodno promijeniti u toku života organizma. Iako većina vrsta sa muškoim i ženskim spolom imaju jedinke koji su (alternativo) muške ili ženske, hermafroditne životinje, kao što su crvi, imaju i muške i ženske reproduktivne organe.

Genetička determinacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Većina sisara, uključujući i ljude, ima genetički određene spolove putem XY modela, gdje su muškarci heterogametska XY, za razliku od ženskih homogametske XX kombinacije spolnih hromosoma. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / hermafroditni oblik (oko 2% populacije). U procesu reprodukcije, mužjaci tvore X ili Y spermatozoide, dok ženke proozvode samo X jajne ćelije. Pajanjem Y spermatozoida i X jajne ćelije nastaju mužjaci, dok X sperma oplodnjom X nastaju ženke.

U dijelu Y hromosoma koji je odgovoran za muškost, spolno je određujuća regija SRY. SRY aktivira Sox9, koji čini petlju sa FGF9 i PGD2 u gonadama, omogućavajući ovim genima dovoljno visoku produkciju za razvoj muškog spola.

  • X0 mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka.
  • U ZW modelu određivanja spola, mužjaci imaju kombinaciju ZZ (za razliku od ženskih ZW) spolnih hromosoma. Javlja se kod ptica i nekih insekata (uglavnom leptira) i drugih organizama.

Kod predstavnika reda opnokrilci (Hymenoptera), kao što su mravi i pćele, spol je često određen cijelom haplodiploidnom hromosomskom garniturom, gdje je većina mužjaka haploidna, a ženke i neki sterilni mužjaci su diploidni.

Okolinska determinacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kod nekih vrsta gmizavaca, uključujući i aligatore, spol određuje temperatura na kojoj se inkubiraju jaja. Druge vrste, kao što su neki puževi, postoji promjena spola: odrasli počinju kao mužjaci, koji zatim postaju ženke. Kod tropskih klovn riba, dominantna jedinka u grupi postaje ženka, dok su ostali mužjaci. U nekim zglavkarima, spol određuju infekcije. Bakterije roda Wolbachia mijenjajunjihovu seksualnosti; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.
  3. Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  4. Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.
  5. http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113