Mir iz Novgoroda 1557
| Mir iz Novgoroda 1557 | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Novgorodski kremlj, mjesto sklapanja ugovora | |||||||||||
| Generalno | |||||||||||
| Tip sporazuma | mirovni ugovor | ||||||||||
| Potpisivanje | 2. april 1557. Novgorodski kremlj | ||||||||||
| Stranke | |||||||||||
| |||||||||||
Mir iz Novgoroda 1557 (ruski: Второе Новгородское перемирие, švedski: Freden i Novgorod) je mirovni sporazum sklopljen između Ruskog Carstva i Kraljevine Švedske 2. aprila 1557. u novgorodskom kremlju, njime je dovršen Rusko-švedski rat (1554–1557).[1]
Taj rat niskog inteziteta štetio je trgovini između dvije zemlje, čak više Švedskoj, zbog toga je Gustav Vasa zatražio njegov prekid, pristavši na moskovske uvjete. Zbog tog je 13. jula 1556. poslao Knut Johanssona, rektora katedrale u Turku u Novgorod da dogovori primirje.[2]
Nakon tog inicijalnog sastanka Švedska je uputila delegaciju koja je 5. februara 1557. stigla u Novgorod, i produžila prema Moskvi u koju su stigli 21. februara. Tu su 24. februara predali pismo Gustava Vase i zatražili audijenciju kod cara Ivana Groznog. On ih je odbio i uputio da pregovaraju sa Novgorodskim gubernatorom.[1]
Nakon tog su se pregovori odužili, pa je mirovni sporazu potpisan tek 2. aprila 1557.[1] Sporazum su potpisali sa ruske strane novgorodski gubernator knez Mihail Glinski i Aleksej Plešev, Aleksej Adašev, Ivan Mihailov u ime dvora, a sa švedske strane Sten Eriksson, član državnog savjeta - riksråda, Laurentius Petri, nadbiskup Uppsale (stvarni šef delegacije) i Mikael Agricola biskup Turkua.[1]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Отношения между Шведским государством” (ruski). В. В. Похлебкин. Pristupljeno 03. 10. 2015.
- ↑ „Отношения между Шведским государством” (ruski). В. В. Похлебкин. Pristupljeno 03. 10. 2015.