Marin Držić

Kip Marina Držića u Dubrovniku

naslovnica trećeg izdanja Držićevih Pjesni, naslovljena Tirena comedia Marina Darxichia, u Mlecima 1630., s Držićevom petrarkističkom poezijom i stihovanim dramama

naslovnica šibenske kopije Držićeve Hekube s podatkom o društvu »Od Bidzara« i datumom izvedbe (29. januara 1559.)

Marin Držić, poznat pod nadimkom Vidra, (Dubrovnik, 1508. – Venecija, 2. svibnja 1567.), hrvatski književnik koji se smatra najznačajnijim piscem hrvatske renesanse.

Marin Držič je najveći predstavnik dubrovačke književnostii i jedan od najvećih komediografa na južnoslovenskim prostorima. Uz stipendiju Senata otišao je u Sijenu, Italiju. Očaran tamošnjim životom, zabavama i predstavama, i sam se kao glumac uključuje u programe. Bio je, u dva navrata, pratioc austrijskog grofa Rogendorfa na putu za Carigrad. Izrazito nemirnog i avanturističkog duha, bio je posebno talentovan da uoči društvene pojave i odnose među ljudima te da ih oponaša. Književno stvaralaštvo započeo je kao pesnik petrarkističke poezije. Prva zbirka pesama javlja se pod naslovom Pjesni ljuvene. Međutim, slavnim su ga učinila stvaranja glumačkih trupa u Dubrovniku, pisanje drama i zatim igranje predstava u kojima zasmejava i ismejava mane tadašnjeg društva. Pisao je drame, pastorale i renesansne komedije. Iza njega ostalo je 11 dramskih komada: poznati su Dundo Maroje, Novela od stanca, Mande, Tirena, Pomet, Skup, Venera i Adon, Plakar. Nezadovoljan prilikama u Dubrovniku, odlazi u Firencu odakle kuje zaveru protiv dubrovačkog Senata, zbog čega mu je zabranjen povratak u Dubrovnik. Umire u Veneciji 2. svibnja 1567. godine.

Povezano

• Libertas (film)

Vanjske veze

• Marin Držić Museum Arhivirano 2004-01-12 na Wayback Machine-u