Marijinski teatar

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Marijinski teatar
Мариинский театр
Pogled na Marijinski teatar sa Teatarskog trga
Pogled na Marijinski teatar sa Teatarskog trga
Mjesto Sankt Peterburg
Država  Rusija
Otvorenje 2. oktobar 1860. [1]
Vlasnik Ruska država
Tip građevine teatar
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Alberto Cavos
koordinate: 59°55′N 30°17′E / 59.917°N 30.283°E / 59.917; 30.283
Web www.mariinsky

Marijinski teatar (ruski: Мариинский театр) je jedna od najpoznatijih opernih i baletnih kuća na svijetu, smještena u centru Sankt Peterburga na Teatarskom trgu.

Marijinski teatar je dom Marijinskog baleta, Marijinske opere i Marijinskog okestra.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija Marijinskog teatra veže se uz 12. jul 1783. kad je carskim dekretom osnovan teatarski komitet, a nakon toga u oktobru otvoren i Boljšoj kameni teatar na trgu koji je kasnije dobio ime - Teatarski trg. [2]

Glavna fasada

Službeno je Marijinski teatar svečano otvoren 2. oktobra 1860. kao carski teatar, nazvan je Marijinski po ženi tadašnjeg ruskog cara Aleksandra II. - Mariji. [1]Sve do 1880. u njemu se nije izvodio balet po kojem je kasnije zaradio svjetsku slavu. Od 1889. Marijinski teatar postao je dom Ruskog carskog baleta, koji je kasnije promjenio ime i postao Marijinski balet. [1]

Nakon Oktobarske revolucije - 1917. teatar je promjenio ime u Državni akademski teatar, tako se zvao sve do 1935. kad je ponovno promjenio ime u Državni akademski teatar - Kirov, u čast ubijenog lidera lenjingradske partijske organizacije, Sergeja Kirova (1886. - 1934.). To ime nosio je sve do raspada Sovjetskog saveza - 1991. kad mu je vraćeno prvo ime Marijinski teatar. [1]

Pogled na unutrašnjost teatra

Marijinski teatar je najpoznatiji po svom baletu, sa kojim poduzima česta gostovanja po svijetu. [1]

U dva vijeka djelovanja Marijinskog teatra, na njegovoj pozornici izredala se plejada velikih opernih pjevača: Fjodor Šaljapin, Ivan Jeršov, Sofija Preobraženska, uz brojne muzičare i baletane; Matilda Kšesinskaja, Ana Pavlova, Tamara Karsavina, Vaclav Nižinski, Marina Semjonova, Galina Uljanova, Rudolf Nurejev, Mihail Barišnjikov...[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Mariinsky Theatre" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/319274/Mariinsky-Theatre. pristupljeno 22. 01. 2013. 
  2. 2.0 2.1 "History" (engleski). Mariinsky Theatre. http://www.mariinsky.ru/en/about/history_theatre/mariinsky_theatre/. pristupljeno 22. 01. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]