Marija Knežević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Marija Knežević
Biografske informacije
Rođenje(1963-12-29)29. 12. 1963.
Beograd, FNRJ
NacionalnostSrbin
Obrazovanje
Zanimanjepisac, profesor
Opus
Nagrade
"Đura Jakšić"

Marija Knežević, pesnikinja, prozni pisac, prevodilac, profesor književnosti, rođena je 1963. godine u Beogradu.

Diplomirala je na grupi za Opštu književnost i teoriju književnosti, Filološkog fakulteta u Beogradu i magistrirala Komparativnu književnost na Mičigen univerzitetu (Michigan State University) gde je i predavala kreativno pisanje u periodu 1996-2000. Između ostalih poslova, radila je i kao novinar u Radio Beogradu. Član je Srpskog književnog društva. Ima status samostalnog umetnika. Njene pesme, eseji, priče, prikazi i prevodi mogu se naći u gotovo svim domaćim i mnogim inostranim listovima i časopisima za književnost, kao i u velikom broju domaćih i stranih antologija.

Objavljenje knjige i prevodi[uredi | uredi kod]

  • Hrana za pse(roman u kratkim pričama, Matica srpska, Novi Sad, 1989.)
  • Elegijski saveti Juliji (poezija, BIGZ, Beograd, 1994.)
  • Stvari za ličnu upotrebu (poezija, “Prosveta”, Beograd, 1994.)
  • Doba Salome (poezija, “Prosveta”, Beograd, 1996.)
  • Moje drugo ti (poezija, “Vajat”, Beograd, 2001.)
  • Querida – elektronska prepiska sa Anikom Krstić iz bombardovanog Beograda (“Vajat”, Beograd, 2001.)
  • Dvadeset pesama o ljubavi i jedna ljubavna (poezija, RAD, Beograd, 2003.)
  • Knjiga o nedostajanju (eseji, Nezavisna izdanja Slobodana Mašića, Beograd, 2003.)
  • Das Buch vom Fehlen (izbor iz knjige eseja “Knjiga o nedostajanju”, Wieser Verlag, Wien, 2004., dvojezično izdanje, prevod na nemački: Goran Novaković) [1]
  • Kasni sat (izbor i prevod poezije Čarlsa Simića, “Otkrovenje”, Beograd, 2000.)
  • Ekaterini (roman, “Filip Višnjić”, Beograd, 2005.)
  • In tactum (poezija, »Povelja«, Kraljevo, 2005.)
  • Uličarke (poezija, RAD, Beograd, 2007.)
  • Knjiga utisaka (kratki eseji, »Treći trg«, Beograd 2008)[2]
  • Ekaterini (Czarne, Poland, 2008, prevod na poljski: Dorota Jovanka Ćirlić)[3]
  • Fabula rasa (rad na knjizi je finansirao »KulturKontakt« iz Beča, samostalno izdanje autorke, 2008.)
  • Ekaterini (Wieser Verlag, Klagenfurt, 2009, prevod na nemački: Silvia Zimermann) [4]
  • Ulicznice (»slowo/obraz terytoria«, Gdansk, prevod na poljski: Dorota Jovanka Ćirlić) (Ova knjiga je predstavljala Srbiju 2010. na Evropskom festivalu poezije Pesnik slobode koji organizuje grad Gdanjsk.)[5]
  • Šen (poezija, MALI NEMO, Pančevo, 2011.)[6]
  • Roman Ekaterini je objavljen u Rusiji tokom 2011.
  • Fabula rasa (priče, MALI NEMO, Pančevo, 2012.) [7]
  • Ekaterini (Istros Books, London, 2013., prevod na engleski: Will Firth) [8]
  • Tehnika disanja, (izdavač „Povelja“, biblioteka „Stefan Prvovenčani“, Kraljevo, 2015)
  • Auto, roman, izdavač Agora Zrenjanin, 2017.
  • Moje drugo ti, odabrane pesme (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2019
  • Moje drugo ti, odabrane pesme (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2019
  • Breathing Technique, izbor iz poezije, dvojezično izdanje, Zephyre Press, Masačusets, SAD, 2020.
  • Krajnje pesme, poezija, Povelja Kraljevo, biblioteka „Stefan Prvovenčani”, 2020.
  • Hvatač Sunca, roman, Presing, Mladenovac, 2023.[9][10]

Kritika[uredi | uredi kod]

O delu Marije Knežević pisali su brojni kritičari, između ostalih: Ljiljana Šop i Bogdan A. Popović, Zorica Bečanović-Nikolić, Jasmina Vrbavac, Tanja Kragujević, Aleksandar B. Laković, Radmila Lazić, Mirko Magarašević, Nikola Živanović, Aleksandar Jerkov, Ewa Zonnenberg, Mihailo Pantić, Svetlana Tomić…

Nagrade[uredi | uredi kod]

  • Nagrada „Đura Jakšić“ za knjigu pesama In tactum, 2006.
  • Priča »Bez straha od promene«, iz knjige Fabula rasa, odabrana je da predstavlja Srbiju u godišnjem zborniku »Best European Fiction« za 2012. godinu (prevod Will Firth). Reč je o trećem tomu ove antologije koju svake godine objavljuje Dalkey Archive Press iz Ilinoisa.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. wieser-verla prevod/ Knjiga o nedostajanju
  2. Promocija/Knjiga utisaka
  3. „Ekatarina na poljskom”. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-06. Pristupljeno 2013-12-30. 
  4. Ekatarina na nemačkom
  5. „Uličarke na poljskom”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-13. Pristupljeno 2013-12-30. 
  6. „Šen/Marija Knežević”. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-29. Pristupljeno 2013-12-30. 
  7. „Fabula rasa/Marija Knežević”. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-27. Pristupljeno 2013-12-30. 
  8. Ekatarina na engleskom
  9. „Marija Knežević – Hvatač Sunca”. Presing Mladenovac. Pristupljeno 3. 12. 2023. 
  10. „književna premijera: ROMAN MARIJE KNEŽEVIĆ “HVATAČ SUNCA”, Presing, 11/2023; odlomak”. čovjek-časopis. Pristupljeno 3. 12. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]