Mali Jadrč

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mali Jadrč
Mali Jadrč na karti Hrvatske
Mali Jadrč
Mali Jadrč
Mali Jadrč na karti Hrvatske
Regija Gorski kotar
Županija Primorsko-goranska županija
Mikroregija Gorski kotar
Najbliži (veći) grad Delnice
Površina 1,435 km²
Nadmorska visina 310 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.400 N
 - z. d. 15.143 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 38
 - Gustoća 37,75 st./km²
 - Broj domaćinstava 14
Pošta 51329 Severin na Kupi
Pozivni broj + 385 (0) 51
Autooznaka DE

Mali Jadrč (lokalno Mali Jedrč), naselje u Gorskomu kotaru, Primorsko-goranska županija.

Smještaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Mali Jadrč se nalazi u sjeveroistočnom djelu Gorskoga kotara na području grada Vrbovskog, 4.5 km južno od Severina na Kupi, na nadmorskoj visini od 310 m. Smješten je na lokalnoj prometnici, 4 km udaljen od stare Lujzijanske ceste.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Mali Jadrč je pokupsko naselje. Smješten je između dva brda, Velike Kapele (362 m) i Poljanka (419 m). U daljnoj okolini ističu se vrhovi, Veliki Gložac (699 m), Jelenčev vrh (514 m), Jelovac (554 m) i Lipov vrh (606 m).

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Malom Jadrču je živjelo 38 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.


U Malom je Jadrču kao i u cijeloj Gorskoj Hrvatskoj izražena depopulacija stanovništva.

Pruga Črnomelj/Kočevje — Vrbovsko[uredi - уреди | uredi izvor]

Zanimljiv je podatak kako je kod Malog Jadrča trebala ići pruga koja bi povezivala Črnomelj i Vrbovsko te dalje prema Sušaku odnosno Kočevje — Jadrč — Vrbovsko.[1] Priključak na sušačku prugu je bio predviđen 3 km sjeverno od Vrbovskoga. Godine 1939. počeli su radovi, ali je počeo Drugi svjetski rat pa pruga nikad nije završena (planirano krajem 1941.).[2] Čak i danas su vidljivi ostatci radova. Dva tunela su i probijena, jedan je trebao ići ispod brda Lovnik, a drugi točno ispod Malog Jadrča. Nažalost, kad je rat završio više nije bilo interesa za gradnju pruge. Na pruzi su planirane postaje: Kočevje, Mozelj, Rajndol, Knežja lipa, Čeplje, Stari trg, Radenci, Špeharija, Močile, Jadrč i Nadvučnik,[1] u okviru širega rješenja za prijevoznu povezanost Kočevja s jedne strane i Črnomlja s druge strane prema Jadrču, kao i rješenje povezanosti Sevnice sa Šentjanžom.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 xxxxxxxx. Izlaz Dravske banovine na more : potreba izgradnje željezničke veze Kočevje — Sušačka pruga, Sušak : Akcioni odbor za izgradnju željezničke veze Dravske banovine s morem, 1935., str. 5., 6., 16., 17.
  2. ur. Jože Lavrič, et alii, Spominski zbornik Slovenije : ob dvajsetletnici kraljevine Jugoslavije, Ljubljana : Založba "Jubilej", 1939., (COBISS.SI), str. 408.
    Wikiquote „Nova dela naj dravsko banovino čim tesneje vpletejo v jugoslovansko, vzporedno in prečno dinarskemu gorstvu razporejeno železniško omrežje. V tem okviru se oddaja sedaj v delo proga Črnomelj—Vrbovsko (42 km), ki naj bo dogotovljena do konca leta 1941 (140 milijonov). V potezu Trebnje—Novo mesto je potrebno ojačiti zgornji ustroj (55 milijonov) in pri Sevnici urediti trikot. Kot longitudinala prihaja poleg podvojitve tira Zidani most—Zagreb v Posavju (85 milijonov) v poštev spoj Kočevje—Jadrč (40 km) v Krasu in morda Varaždin-Ormož (…)“
    (Zbornik, 1939., 408.)