Lisa (mitologija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Lisa (starogrčki: Λύσσα) bila je, u grčkoj mitologiji, personifikacija besa ili ludila koji u trenutku obuzima ljude i bogove.[1] Na bojnom polju pod Trojom Lisa je ulila pomamni bes Hektoru i Apolonu.[2] Kod Euripida Lisa je ona koja je podstakla Herakla da ubije svoju suprugu i decu.[3] Sa psima Lisa je došla Agavi i bakhantkinjama i podstakla ih da ubiju Penteja,[4] a prouzrokovala je i Ijinu pomamu,[5] kao i Orestov osvetnički gnev.[6][7]

Na jednoj grčkoj vazi iz 5. veka pne. Lisa je predstavljena kao žena u kratkoj suknji, sa kapom u obliku psa. Ta scena prikazuje kako je Lisa izazvala mahnito ludilo lovačkih pasa kralja Akteona, koji su zbog toga rastrgli svog gospodara, čime je kažnjen za to što je boginju Artemidu ugledao nagu.[8]

U Euripidovom Heraklu kaže se da je Lisa kći Noći, koju je oplodila krv uškopljenog Urana.[9]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Srejović, Dragoslav; Cermanović-Kuzmanović, Aleksandrina (1989). Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Srpska književna zadruga.