Akteon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Akteon, skulptura u Kroměřížu

Akteon (grč. Ἀκταίων, Aktaíôn) u grčkoj mitologiji tebanski je junak, Aristejov i Autonejin sin, Hironov učenik i Artemidina žrtva.

Mitologija[uredi | uredi kod]

Akteon i Artemida[uredi | uredi kod]

Prema Kalimahu[1], Artemida se kupala u šumi, a Akteon je loveći nabasao na nju i vidio je golu. Zaustavio se i buljio, očaran njezinom ljepotom. Kad ga je Artemida ugledala, kaznila ga je uzevši mu govor - ako bi pokušao govoriti, bio bi pretvoren u jelena. Kad je začuo svoje lovačke drugove, zapomogao je te je istog trenutka preobražen, a njegovi su psi navalili na nj te ga razderali na komade.

Tizian: Akteon nailazi na Artemidu na kupanju, 1556. - 1559.

U ranijim inačicama mita, Akteon je bio dio Artemidine pratnje, a ne stranac, a u kasnijim proširivanjima, psi su bili uznemireni zbog gospodareve smrti te je Hiron napravio skulpturu koja je izgledala tako živo da su psi povjerovali da je to Akteon.

Prema Apolodoru[2], Akteon je bio Zeusov rival u natjecanju za Semelinu ruku, što je uvrijedilo Artemidu. Prema Euripidu hvalio se da je bolji lovac od Artemide u šumi, na svetom izvoru blizu Plateje[3], a to ju je razbjesnilo[4]

Prema Ovidiju[5], Akteon je slučajno na gori Kiteron vidio Artemidu dok se kupala. Pretvorila ga je u jelena i gonila sa svojih pedeset lovačkih pasa. Ova se inačica pojavljuje i u Kalimahovoj Petoj himni kao paralela mitu o Tiresiji kojeg je oslijepila Atena jer ju je vidio dok se kupala.

Akteona napadaju njegovi psi, detalj s lukanijske vaze, 4. stoljeće pne.

Prema Diodoru Sicilskom, Akteon je želio oženiti se Artemidom. Prema drugim autorima, psi su bili Artemidini, a gdjegdje im se navode i imena te lutanja nakon Akteonove smrti.

Ostali su izvori[6], uključujući fragmente heziodskog Kataloga žena i četiriju atičkih tragedija, zajedno s Eshilovim Toksotidama, izgubljeni.

Rekonstrukcija mita[uredi | uredi kod]

Lamar Ronald Lacy[6] prema očuvanim izvorima i fragmentima rekonstruirao je drevni akteonski mit koji su grčki pjesnici naslijedili, mijenjali, smanjivali i proširivali. Drevni je Akteon žudio za Semelom, klasični se Akteon hvalio svojim lovačkim umijećem, a helenistički je Akteon ugledao Artemidu kako se kupa. Na izvoru posvećenom Artemidi u Plateji, lovac Akteon, dio Artemidine pratnje, vidio ju je kako se kupa gola na izvoru te ju je poželio za družbenicu, a potom je kažnjen, da se pokaže ritualno prisilno pokoravanje Artemidi.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Kalimah: Peta himna
  2. Apolodor: Biblioteka (III./4.)
  3. Euripid: Bakhe (1290. - 1292.)
  4. ὁρᾷς τὸν Ἀκτέωνος ἄθλιον μόρον,
    ὃν ὠμόσιτοι σκύλακες ἃς ἐθρέψατο
    διεσπάσαντο, κρείσσον' ἐν κυναγίαις
    Ἀρτέμιδος εἶναι κομπάσαντ', ἐν ὀργάσιν.
  5. Ovidije: Metamorfoze (III./131. - 138.)
  6. 6,0 6,1 Lacy, Lamar Ronald: Aktaion and a Lost "Bath of Artemis", The Journal of Hellenic Studies 110, 1990. (str. 26. - 42.)

Vanjske veze[uredi | uredi kod]