Lazar Sočica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Vojvoda Lazar Sočica, starohercegovački i crnogorski junak iz Pive, rođen u Plužinama 1838. od oca Rista Sočice i majke Jovane, sestre uglednog drobnjačkog prvaka Živka Pekića. Brat Ristov, stric Lazarev, Teodosije Sočica bio je iguman manastira Pive. Lazarov otac Risto poginuo je 1848, a majka mu se potom preudala za vojvodu Šćepana Lješevića. Iguman Teodosije potom je Lazara uzeo kao siroče i primio u manastir u namjeri da ga nauči pismenosti. Kad je naučio da piše, Lazar je bio jedno vrijeme u pratnji turskog bega Dedage Čengića. Za vrijeme borbi 18581862 Lazar je zajedno sa Vulom Adžićem bio u Drobnjaku kod ujaka Živka Pekića koji ga je vodio na Cetinje i upoznao sa knjazom Danilom. Otvorio je prve dućane u Pivi, robu je nabavljao od primorskih i gatačkih trgovaca a organizovao je i izvoz stoke. Ubrzo je postao najbogatiji čovek Pive, što mu je omogućilo da bude nezavisan u svom djelovanju, čak i od kralja Nikole. Bio je juzbaša u Pivi i jedan od istaknutijih prvaka hercegovačkog ustanka 1875. U ustanku se pokazao kao dobar taktičar. Kralj Nikola mu je dao nadimak Munjica zbog okretnosti i brzine. Lazar je zajedno sa crnogorskom inteligencijom podržavao demokratizaciju Crne Gore. Oženio je Jovanu, kći Marka Tasovca, hercegovačkog prvaka iz Trebinja. Imali su 17 djece, ali je većina poumirala za vrijeme ratova. Sin Risto bio je ban Zetske banovine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Kći Joka bila je udata za barjaktara Perka Vukotića.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Jovan R. Ćalasan: Znameniti ljudi Pive, Novi Sad 2003