Prijeđi na sadržaj

Kviz

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Kviz. Za druga značenja, v. Kviz (razvrstavanje).
Komplet za dječji kviz "Pim-pam-pet"

Kviz je vrsta društvene igre zasnovane na ispitivanju znanja i vještina iz različitih područja, najčešće takmičarskog karaktera.[1] U nekim državama kviz je vrsta testa u obrazovanju kao pokazatelj znanja, vještina ili sposobnosti.

Porijeklo

[uredi | uredi kod]

Edip se, odgovarajući na Sfinginu zagonetku, (uvjetno) smatra prvim sudionikom kviza u povijesti.

Riječ "kviz" potječe iz engleskog jezika, od riječi quiz.

Prema urbanoj legendi riječ "kviz" izmislio je vlasnik Dablinskog kazališta Richard James Daly. On se okladio da će u roku od 24 sata uvesti novu riječ bez značenja koja će se ustaliti u govoru i ući u engleski jezik. Dobio je okladu tako što je unajmio skupinu dječaka koji su kredom po zidovima u cijelom Dablinu ispisivali riječ "quiz". Sutradan je riječ već postala popularna jer su se ljudi međusobno pitali za njeno značenje.[1]

Međutim, riječ se u engleskom jeziku spominje i ranije (1782) u značenju "čudak".

Po jednoj teoriji, jezikoslovci povezuju riječ quiz s riječima question (pitanje) i inquisitive (radoznao). Po drugoj teoriji, quiz potječe od quis (to quiz, upitati), odnosno od latinskog Qui es? (tko si ti?).

Popularizacija

[uredi | uredi kod]

Igra je u javnost ušla preko radija ranih 1930-ih u SAD, a svoj vrhunac popularnosti radijski kvizovi postigli su 1940-ih. 1950-ih počeo je zamah televizijskih kvizova. Pod američkim utjecajem ubrzo su se proširili i po Evropi.

U Hrvatskoj su također stekli veliku popularnost. Najistaknutiji autor bio je Lazo Goluža, čiji su kvizovi Tri, dva, jedan... ali vrijedan, Pješčani sat, Brojke i slova i Kviskoteka postigli masovnu gledanost u čitavoj SFRJ.[2]

Takmičenje

[uredi | uredi kod]

I danas su kvizovi veoma popularni. Javljaju se u više oblika, u različitim medijima i s različitom organizacijom:

Televizijski kvizovi

[uredi | uredi kod]

Najbrojniju publiku još uvijek imaju televizijski kvizovi. Većina kvizova ima neku svoju shemu takmičenja pa mogu biti pojedinačni ili skupni, između sebe ili "protiv televizije". Neki popularniji kvizovi u Hrvatskoj su:

Radijski kvizovi

[uredi | uredi kod]

Kod radijskih kvizova obično pojedinac odgovara na pitanja do postizanja cilja (osvajanja nagrade) ili do netočnog odgovora.

Pub-kvizovi

[uredi | uredi kod]

Ova vrsta kvizova popularna je na zapadu, naročito u engleskim pubovima (Pub quiz, Quiz Nights ili Trivia nights). Studija iz 2009. procjenjuje broj kvizova na 22.445 tjedno u UK.[3]. U njima sudjeluju takmičari u timovima, a cilj je skupljanje poena. Nagrade mogu biti različite, kao na primjer sanduk pića, razni vaučeri, a ako se za sudjelovanje u kvizu plaća kotizacija, nagrade mogu biti i novčane.

Za razliku od UK, u SAD je koncept pub-kvizova komercijaliziran pa tako više kviz-kompanija organiziraju kvizove u barovima i restoranima, a sudjelovanje se redovito plaća.[4]

Računalne igre

[uredi | uredi kod]

Postoji više kvizova izdatih kao računalne igre. Neki uspješni kvizovi su izdati i kao računalne igre, npr. Who Wants to Be a Millionaire?. Kvizovi se mogu igrati i on-line preko interneta, kao npr. Fun Trivia[5].

Školski kvizovi

[uredi | uredi kod]

Školski kvizovi se često organiziraju kao takmičenja između škola. Cilj im je da kroz igru motiviraju učenike za učenje i postizanje boljih rezultata u školi, na primjer u Hrvatskoj ekološki kviz "Lijepa naša" i "Baština čovječanstva".

U nekim zemljama (SAD, Kanada, Indija) kvizovi predstavljaju vrstu kraćih i jednostavnijih testova za provjeru znanja učenika ili studenata.

Svjetski rekordi

[uredi | uredi kod]

Po Guinnessovoj knjizi rekorda najveći kviz, pod nazivom "Kviz za život", održan je 11. XII. 2010. u belgijskom gradu Gentu i na njemu je sudjelovalo 2.280 takmičara.[6]

Po istom izvoru, televizijski kviz koji se najduže emitira je It's Academic. On se kontinuirano emitira od 7. X. 1961. na američkoj televiziji NBC4.[6]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 382, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004. ISBN 953-6036-36-3
  2. Lazo Goluža, Darko Novaković, "Kviskoteka: igra kvizova", Grafički zavod Hrvatske", Zagreb 1990. ISBN 86-399-0233-X
  3. „Statistika Pub kvizova”. dpquiz.co.uk. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-10. Pristupljeno 29.07.2009. 
  4. TriviaReviews.com Popis kviz-kompanija”. Arhivirano iz originala na datum 2011-12-04. Pristupljeno 27.09.2011. 
  5. Web stranica Fun Trivia
  6. 6,0 6,1 Guinness World Records

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]