Kuća porodice Gradaščević
Kuća porodice Gradaščević nalazi se u Gradačcu, Bosna i Hercegovina i sagrađena je u osmanskom periodu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 6. do 10. jula 2004. godine je donijela odluku da se kuća proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Historija[uredi | uredi kod]
Kada je granica Osmanskog carstva utvrđena na Savi (definitivno odredbama Beogradskog mira 1739. godine), u Gradačcu je izgrađena tvrđava i formirana kapetanija[2] Fermanom sultana, kapetani su birani iz ugledne porodice Gradaščevića. Posljednji kapetan Gradačca bio je Husein-kapetan Gradaščević, u narodu poznat pod nazivom “Zmaj od Bosne”. [3][4]
Opis[uredi | uredi kod]
Kuća Gradaščevića podignuta je 1786. godine i u arhitektonskom smislu pripada tipu bosanskih kuća. Nalazi se nedaleko od poznate gradačačke kule. U toj kući još uvijek stanuju potomci iz porodice Gradaščevića. Komfor života u ovakvoj kući bio je na visokom stepenu u odnosu na kuće siromašnijih porodica iz perioda u kojem je izgrađena. Pojedine prostorije su izgubile autentičnost pregrađivanjem i ubacivanjem sanitarne opreme koje nije bilo do 50-ih godina prošlog stoljeća, kada su uvedene vodovodne i kanalizacione cijevi.
Zahvaljujući Hamdiji Kreševlakoviću kuća je 1949. stavljena pod zaštitu države. Bila je oštećena u ratu 1992-1995, ali je obnovljena. Kuća predstavlja primjer jedne od najbolje očuvanih bosanskih kuća iz osmanskog perioda.
Spoljašnost kuće je u tlocrtu 15x13 metara. Ima prizemlje i sprat. Do 1944. bila je opasana zidom unutar kojeg se nalazila ženska avlija. Izvan zida se nalazio konak za muškarce, konjušnica i štala.
Prizemlje je građeno od kamena, a sprat od cigle. Ima 5 soba, predsoblje i dvanhanu (dnevni boravak), sve ukrašeno rezbarijom. U sobama se nalaze dulafi, rafe, rafice i musandre. Kuća posjeduje biblioteku knjiga sa pečatima, uz obavezu da se nesmiju otuđiti. Među raritetima izdvaja se mapa sa fotografijama koju je car Franjo Josip poklonio Mustaj-begu.
Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]
- Historija Gradačca Arhivirano 2012-07-17 na Wayback Machine-u
- Kuća Gradaščevića
- Kuća porodice Gradašćević Arhivirano 2017-09-23 na Wayback Machine-u
- Kuća porodice Gradaščević Arhivirano 2016-11-19 na Wayback Machine-u
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Nacionalni spomenici u Gradačcu - Kuća porodice Gradaščević”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 11. 2023.[mrtav link]
- ↑ „Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI”. Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Hazim Šabanović: BOSANSKI PAŠALUK”. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI”. Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.