Krika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Krika
Scarlet pimpernel 800.jpg
Anagallis arvensis
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Myrsinaceae
Rod: Anagallis
L.

Vidovčica ili krika (vidac, vidić, vidova trava, crvena ovčarka, krivičica) lat. Anagallis je rod jednogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice jagorčevina (jaglika) (Primulaceae), i naziv za najrašireniju na prostorima Balkana vrstu, Anagallis arvensis.

Osnovni podaci o vrsti Anagallis arvensis[uredi - уреди | uredi izvor]

Četvorostrano stablo je poleglo, nisko, golo i veoma razgranato. Sa njega polaze naspramni, celi listovi najčešće srcolikog oblika čije je naličje maljavo. Cvetovi su pojedinačni, petočlani i sa dugačkim cvetnim drškama, dok su listovi sedeći (bez lisnih drški). Cvetovi su najčešće crvene, ređe bele i tamnoplave boje. Plod je čahura, a seme ima tri ivice na kojima su krilca i bradavičastu površinu. Veoma je rasprostranjena biljka i to posebno po umerenovlažnim, zapuštenim mestima kao i na oranicama (to naročito u žitu), vinogradima i baštama. Može se smatrati kosmopolitom, ako se ne računaju tropski predeli u kojima vidovčice nema.

Poreklo imena:

  • roda - od gr. anagelao = smejati se, jer se nekada biljka koristila za poboljšanje raspoloženja
  • vrste - od lat. arvensis = poljski.

Sinonimi:

  • Anagallis foemina Mill.
  • Anagallis mas Vill.
  • Anagallis orientalis hort.
  • Anagallis parviflora Lois.
  • Anagallis punctifolia Stockes
  • Anagallis pulchella Salisb.

Hemijski sastav droge[uredi - уреди | uredi izvor]

U medicinske svrhe, kao droga se koristi nadzemni deo procvetale biljke (Anagallidis herba) koji nije baš dobro hemijski proučen. Zna se da herba, kao i seme, sadrži:

Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidovčica se, upravo zbog nedovoljno poznatih hemijskih sastojaka, koristi samo kao narodni lek. Danas se mnogo ređe upotrebljava nego ranije jer se zna da sadrži štetne materije, kakav je npr. ciklamin. Najčešća njena primena je kod bolesti kože kakve su mladalačke akne, zloćudni tumori, inficirane rane i dr. Osim toga može se upotrebiti i za oboljenje žučnih puteva, kao diuretik i za izbacivanje sluzi iz organa za disanje. Kao sedativ se može davati nervno rastrojenim osobama i epileptičarima.

Upozorenje: može se koristiti samo po uputstvu stručne osobe jer sadrži saponine!

Spisak vrsta roda Anagallis[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Anagallis acuminata - (Angola)
  • Anagallis alternifolia - (Čile)
  • Anagallis arvensis - syn. *A. parviflora, A. platyphylla, A. phoenicea
  • Anagallis barbata - (Brazil)
  • Anagallis brevipes - (Tanzanija)
  • Anagallis crassifolia - (Španija, Maroko)
  • Anagallis djalonis - ( Afrika)
  • Anagallis filiformis - (Brazil)
  • Anagallis foemina - syn. A. caerulea
  • Anagallis gracilipes - (Zimbabve)
  • Anagallis hexamera - (Etiopija, Kenija)
  • Anagallis kingaensis - (Afrika)
  • Anagallis minima - syn. A. centunculus, Centunculus minimus
  • Anagallis monelli - syn. A. linifolia'
  • Anagallis nummulariifolia - (Madagaskar)
  • Anagallis oligantha - (Malavi)
  • Anagallis peploides - (Madagaslar)
  • Anagallis pumila - Florida
  • Anagallis rubricaulis - (Madagaskar)
  • Anagallis schliebenii - (Tanzanija)
  • Anagallis serpens - (istočna Afrika)
  • Anagallis tenella - syn. A. repens
  • Anagallis tenuicaulis - (Madagaskar)
  • Anagallis tsaratananae - (Madagaskar)

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.