Prijeđi na sadržaj

Kocka

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, pogledajte Kocka (razvrstavanje).
Kocka

U geometriji, kocka je pravilno geometrijsko tijelo, odnosno poliedar ograničen sa šest kvadrata (također se naziva i pravilni heksaedar).[1] Pripada paralelepipedima.

Osobine

[uredi | uredi kod]
Jedanaest mreža kocke
  • Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
  • Strane kocke su kvadrati, pa su i njene dimenzije (dužina, širina i visina) jednake
  • Diedarski ugao između susjednih strana iznosi ( radijana).
  • Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
  • Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane, a svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
  • Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.[2]

Formule za kocku stranice a

[uredi | uredi kod]
Dijagonala kocke

Mala dijagonala (dijagonala strane): 

Velika dijagonala (prostorna dijagonala kocke):

Poluprečnik upisane sfere (sfere koja dodiruje strane):

Poluprečnik srednje sfere (sfere koja dodiruje ivice):

Poluprečnik opisane sfere (sfere koja prolazi kroz vrhove):

Površina dijagonalnog presjeka:

Površina kocke: ili preko poluprečnika upisane sfere:

Zapremina kocke: ili preko poluprečnika upisane sfere:

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

Jedinična kocka a=1

[uredi | uredi kod]
Jedinična kocka

Kocka sa dužinom ivice naziva se jedinična kocka. . Ako je njen centar u koordinatnom početku, njeni vrhovi imaju koordinate

Za jediničnu kocku važi:[2]

Poluprečnik upisane sfere (udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje sfere (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

Poluprečnik opisane sfere (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar

[uredi | uredi kod]

Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:[2]

Ravan Oblik presjeka Dužina ivica Površina Zapremina dijelova
kvadrat 1 1
pravougaonik (Maksimalna površina)
šestougao

( heksagon)

Karakteristike specifičnih presjeka

[uredi | uredi kod]

Maksimalna površina presjeka iznosi . Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan).

Pravilan šestougao se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan ). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

Pregled po dimenzijama

[uredi | uredi kod]

U zavisnosti od broja dimenzija , jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:

Dimenzija (n)Naziv objektaDužina najduže dijagonale
Jedinična duž (interval)
Jedinični kvadrat
Jedinična kocka
Jedinični teserakt (hiperkocka)
n-dimenzionalna hiperkocka

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]


  1. ↑ „kocka”. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 29.09.2026.
  2. 1 2 3 Weisstein, Eric W. „Cube”. wolfram Mathworld. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-10. Pristupljeno 29.09.2026.