Kekrop I

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prikaz Kekropa I. sa zmijskim nogama

Kekrop (Κέκροψ), je bio prvi atički kralj, dobar vladar, sin Majke Zemlje Geje, zbog čega je predstavljen sa zmijskim nogama (zmija = Zemlja), ali mu je ostatak tijela ljudski. Smatran je velikim dobročiniteljem ljudi: prema mitu, uveo je monogamiju, sahranjivanje mrtvaca, pronašao pismo. On je bio sudac u sporu između Atene i boga mora Posejdona oko atičke Zemlje.

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

Kekrop je osnovao Atenu u Atici, a Zeus je taj grad odlučio dati svojoj najdražoj kćeri Ateni, ali ga je također htio i Posejdon. Pozvan je i Kekrop da bi riješio kome treba da pripadne vlast u Atici. Bogovi su odlučili da vlast daju onom tko zemlji donese vrjedniji dar. Posejdon udari svojim trozupcem u stijenu iz koje poteče slana morska voda, a Atena zabode svoje koplje u zemlju odakle izraste plodonosna maslina. Kekrop odluči da je Atenin poklon vredniji jer mora i morske vode ima svuda, a maslina s bogatim plodovima će više koristi narodu. Bogovi su prihvatili tu odluku i Ateni dali vlast nad gradom koji je osnovao Kekrop i čitavom Atikom. Od tog vremena se Kekropov grad naziv Atena. Kerkop je u gradu osnovao svetište u čast Ateni, zaštitnici grada i njenom ocu Zeusu. Kekropove kćeri su bile prve Atenine svećenice - Herza, Aglaura i Pandroza, a on je postao prvi atički kralj.

Prethodi:
Aktej
Kralj Atene
Slijedi:
Kranaj