Karl Kark

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Grob Karla Karka u Tallinnu.

Karl Kark (Hellenurme, 3. siječnja 1883.Tallinn, 1. prosinca 1924.), estonski inženjer i političar, najpoznatiji kao ministar cesta (prometa) u vladi Državnog starješine Friedricha Akelija.

Godine 1901. maturirao je u Tartuu, nakon čega upisuje prometni fakultet u Sankt Peterburgu, gdje diplomira kao inženjer 1911. godine. Za vrijeme studija bio je jedan od osnivača Udruge nordijskih studenata, koja će kasnije prerasti u Društvo petrogradskih studenata Estonije, na čijem će čelu biti Viktor Kingissepp i Jaan Anvelt. Prije povratka u domovinu u studenom 1920. godine, Kark je radio kao inženjer prometa u Rusiji.

Kao školovani inženjer, zaposlio se kao pomoćnik u Ministarstvu cesta.[1] Nekoliko mjeseci kasnije, Kark je 6. travnja 1921. godine imenovan zamjenikom ministra, a 23. ožujka 1924. godine i ministrom cesta u vladi Državnog starješine Friedricha Akelija.[2] Za vrijeme njegova mandata došlo je do izgradnje temelja za radio komunikaciju u Estoniji, kao i objedinjenja svih željeznica pod jedinstvenu upravu. Ipak, njegova najvažnija ministarstka odluka, u kontekstu perspektive, bilo je uvođenje struje u (tada) dijelove estonske željeznice, što će se pokazati kao temelj razvoja željezničkog prometa u zemlji.

Dana 1. prosinca 1924. godine, Karl Kark je dobio obavijest da je sav promet na estonskom glavnom kolodvoru zaustavljen. Ne znajući da je u tijeku pokušaj puča, Kark se osobno odvezao do kolodvora da ispita situaciju, međutim na stepenicama kolodovora dočekao ga je pučist i propucao ga. Kark je ubrzo umro od posljedica ranjavanja.[3][4][5][6][7] Ironično je kako je predvodnik puča bio upravo Jaan Anvelt, Karkov kolega iz studentskih dana. Pokopan je u Tallinnu.[8]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. http://www.ra.ee/dgs/browser.php?tid=68&iid=110700220954&img=era0031_002_0000006_00211_t.jpg&tbn=1&pgn=11&prc=30&ctr=0&dgr=0&lst=2&hash=af6e63f6b8ba2f9dca1dee9f0f05b6c8
  2. „1924 | Meie parlament ja aeg” (en). meieparlamentjaaeg.nlib.ee. Pristupljeno 24 February 2021. 
  3. Jaan Toomla „Valitud ja valitsenud“, Eesti Rahvusraamatukogu, Tallinn 1999.
  4. Eesti biograafiline leksikon, K/ü Loodus, Tartu 1926–1929.
  5. Postimees, 5. mai 2007.
  6. Horisont nr. 6/2004.
  7. Eesti Majanduslugu nr.4/2009.
  8. Arpo, Martin (1 December 2004). „Detsembrimäss 80 aastat tagasi”. Postimees. Pristupljeno 18 November 2021.