Kapitolski muzeji

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Michelangelov projekt Kapitola na kome se nalaze Kapitolski muzeji. Gravira čiji je autor Étienne Dupérac, 1568.

Kapitolski ili Kapitolinski muzeji (italijanski Musei Capitolini) je naziv za grupu umjetničkih galerija i arheoloških muzeja smještenih na Piazza del Campidoglio na vrhu brežuljka Kapitola u Rimu. Muzeji se nalaze u tri palače (palazzo) koje okružuje centralni trapezoidni trg (piazza) prema planu koga je napravio Michelangelo Buonarroti godine 1536. i po kome se gradilo preko 400 godina. Historija muzeja počinje 1471. godine kada je papa Sikst IV donirao zbirku važnh antičkih brončanih kipova narodu Rima i smjestio ih na Kapitol. Otada je muzejska zbirka narasla pa sadrži veliki broj drevnih rimskih kipova, natpisa i brojnih drugih artefakata; također sadrži i zbirku srednjovjekovne i renesansne umjetnosti, te zbirke dragulja, kovanica i drugih predmeta. Vlasnik muzeja je rimska općina koja njime i upravlja.

Na središtu piazze se nalazi konjanička statua s likom cara Marka Aurelija. Original je smješten u samom Muzeju. Predstavlja jednu od rijetkih statua koja se uspjela očuvati do Renesanse, s obzirom da su crkvene vlasti u srednjem vijeku uništile mnoge rimske statue držeći ih poganskim i idolopokloničkim. Statua Marka Aurelija je očuvana zahvaljujući pogrešnom vjerovanju ako predstavlja lik cara Konstantina Velikog koji je kršćanstvo učinio službenom religijom Rimskog Carstva.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Koordinate: 41°53′35″N 12°28′57″E / 41.89306°N 12.48250°E / 41.89306; 12.48250