Juta (materijal)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Juta
Juteno platno
Juteno platno

Juta je ime za materijal od biljnih vlakana istoimene biljke - jute, porijeklom iz Bengala (današnji Bangladeš).[1]

Svuda gdje su potrebna gruba, čvrsta platna otporna na istezanje, koristi se juta zbog svoje niske cijene.[1]

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vlakna jute nalaze se ispod kore i okružuju drvenkasti centralni dio stabljike. Juta se obično žanje nakon što biljka odcvjeta, ali prije nego što joj sjeme potpuno sazri. Ako se juta ožanje prije toga, ima slabo vlakno, a ako se ostavi da joj sjeme sazri, vlakno je čvršće ali i grublje i nema karakterističan sjaj.[1]

Kako su nakon žetve, vlakna u stabljici još čvrsto sljepljena, jutu se mora kao i konoplju, držati potopljenu u vodi 10 do 30 dana, da za to vrijeme bakterije razgrade ljepljivljivo tkivo. Nakon faze močenja, stabljike se tuku drvenim veslima pored korijena da se odvoje vlakna. Iza tog se vlakna ispiru, suše, sortiraju i baliraju za daljnju obradu u predionicama.[1]

Sušenje jutenih vlakana

Juta se kao materijal koristi u raznim proizvodima, tepisi i molitvene prostirke od jute su uobičajene na Orijentu, a po čitavom svijetu se koristi za izradu dna tepiha od drugih materijala. Ipak se juta najviše koristi za izradu vreća kojima se transportira i skladišti poljoprivredne proizvode. Pored tog još i danas se od njih pravi gruba užad.[1]

Izvoz sirove jute iz indijskog potkontinenta na zapad počeo je krajem 18. vijeka. U to vrijeme juteno vlakno se prvenstveno koristilo za proizvodnju užadi, ta era završila je 1822., kad je proizvodnja jutene pređe otpočela u škotskom Dundeeu, koji je ubrzo postao centar za tu vrstu industrije.[1]

U indiji je proizvodnja počela 1855., a Kalkuta je postala glavni centar. Nakon podjele Britanske Indije - 1947., velik dio proizvodnje jute ostao je u Istočnom Pakistanu (današnji Bangladeš), u kom su podignuti brojni objekti za preradu.[1]

Juta kao biljno vlakno zauzima drugo mjesto, odmah iza pamuka, a svijetska proizvodnja iznosi nekoliko miliona tona. [2] Pored Indijskog potkontinenta, juta se uzgaja u Kini i Brazilu. Najveći uvoznici jutenih vlakana su Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Francuska.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "Jute" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/plant/jute-plant. pristupljeno 08. 09. 2016. 
  2. "juta" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29626. pristupljeno 08. 09. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]