Juraj Rukavina Vidovgradski
| Juraj Rukavina Vidovgradski | |
|---|---|
 | |
Biografske informacije
| |
| Puno ime | Juraj barun Rukavina Vidovgradski |
| Rođenje | 21. ožujka 1777. Trnovac (Gospić) |
| Smrt | 9. rujna 1849. Temišvar, Rumunjska |
| Državljanstvo | Hrvat |
| Titule | barun |
Karijera
| |
| Čin | general topništva |
| Ratovi | Napoleonski ratovi, Revolucija u Mađarskoj 1848. |
| Vojska | Habsburška vojska |
Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad; 1777.-1849.), hrvatski časnik, političar i plemenitaš. Za hrvatsku je povijest bitan kao prva osoba koja je u Saboru progovorila hrvatskim. Bilo je to 1832. godine.
Potomak je Jerka Rukavine, zapovjednika utvrde Vidovca, rodonačelnika grane Rukavina Vidovgradskih. Iz obitelji je brojnih poznatih hrvatskih uglednika iz Trnovca, koja je dala čak tri generala i 54 časnika.
Sudjelovao je u mnogim bitkama i ratovima, istaknuvši se osobito u bitkama Napoleonskih ratova te Revolucije u Mađarskoj 1848. Napredujući u vojnoj hijerarhiji dobio je godine 1818. čin pukovnika, 1829. generalbojnika, 1836. podmaršala, a 1849. generala topništva.
Za vojne zasluge primio je najviše odlikovanje Habsburške Monarhije, Viteški križ Vojnog reda Marije Terezije.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Arhivirano 2013-09-21 na Wayback Machine-u Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
