Jezero Svete Ane

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu


Koordinate: 46° 7' 35" SG Š, 25° 53' 17" IGD

Jezero Svete Ane
Lacul Sfânta Ana
Szent Anna-tó
Szent Anna tó 3.jpg
Jezero Svete Ane sa šumom
Lokacija
Države  Rumunija
Hidrografija
Vrsta vulkansko-kratersko, prirodno
Površina 0,1950 km²
Aps. visina 946 m
Dužina 0.62 km
Širina 0.46 km
Dubina m

Jezero Svete Ane (rum. Lacul Sfânta Ana ; mađ. Szent Anna-tó) je jedno od najznačajnijih i najlepših prirodnih jezera u Rumuniji. Jezero je vulkansko-kraterskog porekla. Jezero nema pritoka.

Leži na nadmorskoj visini od 946 m u Transilvaniji, u šumovitom delu Karpata. Pored jezera je kapela Svete Ane, koja je dala jezeru ime.

Opšti podaci[uredi - уреди | uredi izvor]

  • dužina: 0.620 m (najduža dijagonala)
  • najveća širina: 0.460 m
  • najveća dubina: 7,00 m
  • površina jezera: 0,195 km²
  • nadmorska visina: 946 metara
  • zapremina:
  • koordinate
geografska širina: 46° 21' 52" SGŠ
geografska dužina: 14° 5' 41" IGD

Legende[uredi - уреди | uredi izvor]

Jezero Svete Ane
Tajanstveno Jezero Svete Ane
Jezero Sveta Ana (reljef).

Među najproširenijim legendama o postanku neobičnoga jezera postoji ova inačica:

U pradavna vremena je stajalo na mjestu današnjega Jezera Svete Ane visoko brdo, na čijem je vrhu stajao dvorac. Nasuprot njemu, jedan sat pješačenja daleko, je stajao na Idolovoj gori [1] također silni zamak čije ruševine je moguće vidjeti i danas. U dvorcima [2] su živjeli dvojica braće: Gašpar i Saša, obojica oholi, gordi i puni zavisti, tako da se nisu podnosili. Složni su bili u tome, da su iskorištavali, ponižavali i mučili svoje podanike. Stalno su se takmičili i hvalisali, do ima više. U svojim podrumima su imali škrinje pune zlata i srebra.

Jednoga je dana stigao na Idolovo brdo noćni gospodin na divnoj kočiji, koja je bila ukrašena zlatom, srebrom i draguljima, a vuklo ju je šest vatrenih vranaca;[3][4] zamolio je Sašu za prenoćište. Gospodar ga je rado primio, jer mu se vrlo sviđala kočija i konji te je odmah molio gosta, neka ih proda. Kao zamjenu mu je obećao sedam sela, ali gost o tome nije htio ni ćuti; makar mu je dosađivao, je ostao nepopustljiv. Kad je to uvidio vlasnik zamka, poslužio se lukavstva. Priredio je veliku zabavu, gdje je kockanjem pogodio kočiju. Drugoga dana si je uzeo za prvi zadatak, da posjeti svoga brata. Brat je bio vrlo zavidan poradi kočije; kladio se odmah, da će tekom jednoga dana nabaviti još sjajniju kočiju i to ne sa šestero nego sa dvanaestero konja.
Mlađi se brat sad našao na mukama: cio je dan razmišljao, odakle neka ipak nabavi izvanrednijih dvanaest atova. Najednom mu u glavu sine đavolska zamisao: zapovjedio je, neka u dvorište dovedu najljepše djevice iz okoline. Već za pola dana sabrali su preko stotinu jadnih djevojaka: najljepša među njima je bila neka Ana. Gašpar je izabrao najprvo nju, a zatim još jedanaest djevojaka i upregao ih u kola. Nježne djevojke nisu mogle kočije ni maknuti. Gospodara uhvatila neobuzdana srdžba te je bičem udario prvu u zaprezi, Anu. Iz snježnobijele kože šiknula je krv, i urlik bola je odjeknuo do visokih nebesa. Gospodara to nije ganulo: udario je Anu drugi put; tada ga je Ana proklela, neka propadne u zemlju. Nebo se odazvalo na kletvu: u tom hipu je nebo potamnjelo i za vrijeme strašnog bljeska i groma se je zamak porušio. Ruševine su propadale sve dublje, dok nije sve zalila voda te je nastalo jezero.
Kad je nevrijeme prošlo, na mirnoj vodi je plivalo dvanaest labudova. Usred jezera pak je u vrtlog htio uvući ptice strašni zmaj, u kojega se je pretvorio okrutni grof. [5] Labudovi su sretno doplivali na obalu, otresli vodu te se pretvorili opet u djevojke. Sve su redom pohitale svojim kućama osim Ane, koja je sagradila na jezerskoj obali kapelu; u toj je ostatak svog života proživljavala u tihoj molitvi kao zahvalu za spas i zadovoljštinu za posljedice strašne kletve. Narod je brzo saznao za njen povučeni i pokornički život te počeo od svuda dolaziti do kapelice; zajedno su se počeli moliti sa pobožnom djevojkom. Već za vrijeme njezina života su je smatrali sveticom; poslije njene blažene smrti su po njoj nazvali Jezero Svete Ane. Zli zmaj pak je obmanuo mnogo neopreznih momaka, te ih povukao u vrtlog, da su se udavili.[6]

Jedna druga legenda tumači ime jezera na ovaj način:

Jedna djevojka po imenu Ana se je pripremala na vjenčanje s momkom, koji je bio doduše vrlo bogat, ali grubog značaja. U brak su je primorali roditelji, koje je zaslijepilo ženikovo bogatstvo. Na dan vjenčanja je ženin povezao nevjestu čamcem preko jezera. Kad je on veslao, ona – neplivačica – je iznenada iskočila u vodu i udavila se. Njeno mrtvo tijelo nije pronađeno sve do dana današnjega. U spomen na taj tragični događaj biskup 26. srpnja, na blagdan svete Ane, blagoslovi jezero, koje je po Ani dobilo svoje ime. Na taj dan su dolazila mnoštva hodočasnika – i do 30.000.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Bálványos-hegy – Idolova gora; drugi viri imaju Büdöskő – Smrdljivi kamen; nekoje inačice pak nemaju imena niti za gradove niti za njihove gospodare, koje nazivaju samo »plemićima«
  2. Nekoje inačice kažu, da je bio jedan dvorac iz srebra, a drugi iz zlata.
  3. nekoje inačice spominju četiri konje, druge dvanaest
  4. http://egyszervolt.hu/anim/szent-anna-to.html%7Ctitle=Lázár Csaba: Szent Anna tó legendája — animáció
  5. Kovács Eszter: Virágba borul a Szent Anna-tó legendája
  6. Szent Anna tava; Székelyföldi monda Benedek Elek feldolgozásában. (Jezero Svete Ane Transilvanijsku bajku je preradio Benedek Elek Benedek, a objavila Timea Szabó

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]