Prijeđi na sadržaj

Ivan Focht

Izvor: Wikipedija
Ivan Focht
Rođenje(1927-06-07)7. 6. 1927.
Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Smrt20. 10. 1992. (dob: 65)
Zagreb, Hrvatska
PočivališteMirogoj, Zagreb
NacionalnostJugoslaven
Ostala imenaIvan Foht
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoHrvatska
Alma materFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zanimanjefilozof, mikolog
RoditeljiJosip Foht
Sara (Ozmo) Foht
RodbinaVlatko Foht
(brat)

Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5]

Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je umro u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6]

Djela

[uredi | uredi kod]

Knjige

[uredi | uredi kod]
  • (1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
  • (1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
  • (1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
  • (1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
  • (1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
  • (1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
  • (1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
  • (1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izabrani članci

[uredi | uredi kod]
  • (1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46.
  • (1952.): Nerješive proturječnosti egzistencijalizma, Vjesnik NFH, br. 2143 od 23. 3. 1952.
  • (1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi historije filozofije, Pregled, 3, br. 10, 225-230.
  • (1954.): Egzistencijalizam kao filozofija i kao umjetnost, 7 dana, br. 84 od 30. 12. 1954.
  • (1955.): Marksova misao o razvitku osjećaja ljepote, Život, br. 9, knj. 7, 565-570.
  • (1955.): Hegelov pojam o umjetnosti i postromantička umjetnost, Pregled, br. 6, 457-466.
  • (1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14.
  • (1956.): Sumnja kao mati filozofije, Omladinska riječ, br. 528 od 8. 6. 1956.
  • (1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20.
  • (1957.): Marksistička estetika rješenja u djelu Max Raphaela, Izraz, 1-2, knj. 9, 193-205.
  • (1957.): “Odumiranje” i budućnost umjetnosti, Naše teme: Časopis mladih o društvenim zbivanjima, 1, br. 1, 90-96.
  • (1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, 2, br. 7-8, 101-104.
  • (1958.): Vodeći njemački kritičari o stanju književne kritike, Izraz, 2, br. 7-8, 132-135.
  • (1958.): Uloga estetike u Hegelovom filozofskom sistemu, Pregled, br. 10, 251-260.
  • (1958.): U tmini egzistiranja, Izraz, br. 4, 459-464.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza: Moderna umjetnost shvaćena kao izraz bolesti svoje epohe, Izraz, 2, br. 9, 181-193.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, br. 10, 331-341.
  • (1958.): Hegel o umjetničkoj spoznaji, Izraz, 2, br. 12, 537-550.
  • (1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8.
  • (1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, br. 11-12, 488-500.
  • (1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
  • (1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, br. 5, 535-538.
  • (1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
  • (1959.): Posljednji veliki sistem estetike, Izraz, br. 9, 159-173.
  • (1959.): Značaj Rafaelovih gnoseoloških istraživanja, Pregled, br. 7-8, 101-106.
  • (1960.): Religija i umjetnost kod Hegela, Izraz, br. 1-2, 45-52.
  • (1960.): Šta je Hegel uistinu mislio?, Izraz, br. 5, 470-475.
  • (1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, br. 7-8, 31-45.
  • (1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, br. 9, 172-182.
  • (1960.): Šta je živo a šta mrtvo u Croceovoj estetici, Izraz, br. 3, 201-219 (objavljeno i kao predgovor knjizi: B. Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, Zagreb, 1960).
  • (1960.): Temelji Lukačeve estetike, predgovor knjizi: Dj. Lukač: Prolegomena za marksističku estetiku: Posebnost kao centralna kategorija estetike, Beograd, 1960, v-xxxv.
  • (1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
  • (1961.): Pretpostavke za rješavanje pitanja o estetskom kriteriju vrijednosti umjetničkog djela, Gledišta, br. 4, 4-9.
  • (1961.): Vrednote umjetničkog djela, Odjek, br. 4 od 1. 4. 1961.
  • (1961.): Svijet umjetnine, Izraz, br. 4-5, 366-380.
  • (1961.): Humanost umjetnosti, Izraz, br. 10, 283-305.
  • (1961.): Faze u nastajanju umjetničkog djela, Izraz, br. 11-12, 444-455.
  • (1962.): Unutarnji mehanizam aforizma, Izraz, br. 7, 13-32.
  • (1962.): Postoji li svetski um, Politika od 3. 6. 1962.
  • (1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
  • (1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
  • (1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180.
  • (1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754.
  • (1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822.
  • (1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254.
  • (1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230.
  • (1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332.
  • (1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
  • (1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
  • (1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89.
  • (1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a s determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172
  • (1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu Arhivirano 3 March 2016[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
  • (1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354.
  • (1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266.
  • (1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366.
  • (1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70.
  • (1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276.
  • (1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350.
  • (1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14.
  • (1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562.
  • (1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328.
  • (1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128.
  • (1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
  • (1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
  • (1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
  • (1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39.
  • (1976.): Gljive dubrovačkog kraja Arhivirano 12 August 2016[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u, Dubrovnik, br. 6, 89-102.
  • (1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6.
  • (1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
  • (1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
  • (1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216.
  • (1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481.
  • (1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259.
  • (1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
  • (1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102
  • (1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200.
  • (1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
  • (1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201.
  • (1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59.
  • (1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72.

Prijevodi i predgovori

[uredi | uredi kod]
  • (1955.): Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
  • (1960.): Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
  • (1960.): György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1960.): Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
  • (1963.): Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1968.): Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1977.): Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
  • (1987.): Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

Reference

[uredi | uredi kod]
Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  1. Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 31. 3. 2014
  2. 2,0 2,1 Mile Stojic (28. 4. 2000). Huni su razbili srce kontinenta. Dani. Arhivirano iz originala na 14. 2. 2013. Preuzeto 31. 3. 2014
  3. 3,0 3,1 3,2 Miljenko Jergović. Ulica porodice Foht, ili kraj umjetnosti. Radiosarajevo.ba. Preuzeto 28. 10. 2015
  4. 4,0 4,1 4,2 Ivan Focht. bh-leksikon.ba. Preuzeto 31. 3. 2014
  5. 5,0 5,1 5,2 Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
  6. Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16