Hobit (roman)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
The Hobbit, or
There and Back Again
TheHobbit FirstEdition.jpg
korice originalnog izdanja iz 1937. godine
Autor(i) J. R. R. Tolkien
Ilustrator J. R. R. Tolkien
Dizajn korica J. R. R. Tolkien
Država  Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezik engleski
Žanr(ovi)
Izdavač George Allen & Unwin (UK)
Datum izdanja 21. septembar 1937
Kronologija
Prethodi: Slijedi:
The Lord of the Rings

The Hobbit (sh. Hobit) ili There and Back Again (sh. Tamo i nazad) je fantastični roman za djecu J. R. R. Tolkiena objavljen 1937. godine. Radnja je smještena u fiktivni univerzum tzv. Srednje zemlje i u njemu se opisuju dogodovštine hobita po imenu Bilbo Baggins koji grupi Patuljaka pomaže pronaći skriveno blago. The Hobbit je doživio veliki uspjeh, te je Tolkien 1954. objavio mnogo opsežniji nastavak u obliku trilogije Gospodar prstenova.

Radnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni lik u priči je Bilbo Bagins. On je hobit, koji sretno živi u svojoj kući Beg End. Međutim, jednog dana mu dolazi stari čarobnjak Gandalf i nagovara Bilboa da krene sa njim u avanturu. Naime, Gandalf je sa sobom doveo i trinaest patuljaka koji žele da se domognu blaga od zmaja zvanog Smug dok će im Bilbo biti taj koji će to uraditi. Oni će proći kroz mnoge avanture, posjetit će Rivendel (Rivendell) glavni grad vilenjaka a Bilbo će pronaći i prsten moći. Bilbo će razgovarati sa zmajem i otkriti da mu je slaba tačka srce, što će kasnije jedan strijelac iskoristiti da ga ubije. Nakon toga udruženi patuljci, ljudi i vilenjaci boriti će se protiv goblina, a nakon pobijede Bilbo se vraća u svoj rodni Hobiton.

O nastanku knjige[uredi - уреди | uredi izvor]

DŽ.R.R. Tolkin, profesor na Oksford Univerzitetu, je tvrdio da je priču počeo tako što je slučajno, na jedan prazan list papira, ispisao prvu rečenicu knjige (U rupi u zemlji živio je hobit), dok je ispravljao studentske radove. kada je počeo, nije mislio da če to biti dio jedne veče priče i čitave mitologije na kojoj je radio (Silmarilion).

Međutim, dok je pisanje napredovalo Tolkin je odlučio da događaji ispričani u Hobitu mogu priradati istom univerzumu kao i Silmarilion, pa je predstavio ili samo spomenuo neke od likova i mjesta koja su zastupljena u njegovoj mitologiji, posebno Elrond, Gil-galad, i Gondolin. Hobit je tada dobio zadatak da bude i uvod u Srednju Zemlju i da bude most između dobađaja koji su se dogodili prije i poslije onih u Gospodaru prstenova (Prstenova družina, Dvije Kule, Povratak kralja) i Silmarilionu.

Neki su predlagali da se Hobit može okarakterisati kao roman razvitka jer u njemu Bilbo odrasta od, u početku, umjetnog, ne efektnoe osobe uskih svaćanja u pokretnu, hrabru osobu na koju su se drugi mogli uzdati. Ovaj razvoj lika je poređen sa teorijama Josepha Campbella o mitovima, i konkretno, avanturama epskog junaka. Ali, Tolkin lično, vjerovatno, nije namjeravao da se njegovo djelo tako gleda. U predgovoru Gospodara prstenova on piše,:' Meni se nikada nije sviđala alegorija u bilo kojim svojim manifestacijama, i tako je uvijek bilo od kako sam postao stariji i bio u mogućnosti da primijetim njenu prisutnost'. On je ,također, tvrdio da Gospodar prstenova nije alegorija, i prema tome može se zaključiti da nije ni Hobit. Gledanje na Bilboa kao umjetnog i ne efektnog lika izgleda grubo, jer po Tolkinu, on predstavlja tipičnog pripadnika hobitske rase.

Iako je bajka, knjiga je kompleksna i profinjena: ima mnoga imena i riječi izvedene iz norveške mitologije, a centralne elemente radnje iz epa o Beowulfu, koristi anglo-saksonske rune, informacije o kalendaru i mjesečevim mjenama, detaljne geografske opise koji omogućuju pravljenje karte. Prije kraja, priča dobija epske proporcije.

Lista likova (glavnih)[uredi - уреди | uredi izvor]

Bilbo Baggins - hobit i glavni lik u romanu. U početku on vodi miran život na svom imanju ali onda odlazi u avanturu koja će ga zauvijek promijeniti. Ima značajnu ulogu u dobavljanju zlata za patuljke od zmaja Smauga.

Gandalf - čarobnjak; mudra osoba koja ima lošu naviku da nikada ne kaže svoju pravu namjeru. Iako je krenuo sa patuljcima, njega ne zanima njihovo zlato. Ima jako velike čarobnjačke moći koje iskoristi samo onda kada su stvarno potrebne (on je drugi u hijerarhiji čarobnjaka -sivi).

Torin Oakenshield- patuljak koji vodi druge patuljke da se domognu zlata od zmaja Smauga. Blago je njegovo, to je nasljedstvo koje je naslijedio od svog djeda Trora. On je prikazan kao hrabar ratnik ali često tvrdoglav.

Golum - malo, čudno stvorenje koje živi u pećinama rudnika Morije ispod Maglovitih Planina. Golumu je prsten moći dao neprirodno dug život ali ga je također i deformisao. Slučajno gubi prsten, a hobit Bilbo ga pronalazi.

(Mnogi drugi sporedni likovi)

Adaptacije i uticaji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • BBC radio prenos osmo-djelnoe (4 sata) adaptacije Hobita 1966, sa Anthoniem Jacksonom kao naratorom, Paul Danemanom kao Bilbom i Heron Cravicem kao Gandalfom.
  • Balada o Bilbu Baginsu, koju je izveo Leonard Nimoy, prema priči u Hobitu.
  • Animirana verzija priče na televiziji SAD-a 1977.
  • U martu 2004, Piter Džekson, redatelj jako uspješne filmske triologije Gospodara prstenova, izrazio je interes u sinimanju Hobita. Ian McKellen je izrazio želju da glumi Gandalfa.
  • Kompjuterska igra Hobit je izašla 1982, programirao ju je Beam Software a izdao Melburne House.


Gospodar prstenova - lokacije
Morija | Rivendel | Mordor | Arnor | Rohan | Barad-dûr | Gondolin | Dol Amroth | Umbar | Harad
Rijeke u Međuzemlju
Adorn | Anduin | Isen | Bruinen | Rijeke Gondora
Gospodar prstenova - likovi
Bilbo Baggins | Isildur | Arwen | Galadriel | Kralj Theoden | Faramir | Gujoslav | Saruman | Sauron | Drvobradaš | Smeagoll (Gollum) | Gil-galad | Gwaihir | Denethor | Eowyn | Eomer | Elrond | Círdan | Elendil
Prstenova družina
Frodo Baggins | Sam Gamgee | Meriadoc Brandybuck | Peregrin Took | Gandalf | Aragorn | Boromir | Legolas Greenleaf | Gimli
Gospodar prstenova - rase
Vilenjaci | Ljudi | Hobiti | Enti | Orci | Patuljci | Trolovi | Istari | Balrozi