Guvernerova palača u Rijeci

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Koordinate: 45°19′47″N 14°26′33″E / 45.3296650481343°N 14.4424080848694°E / 45.3296650481343; 14.4424080848694

Guvernerova palača
Atrij palače
Detalj dvorišta

Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Guverneri Rijeke ranije su stolovali u staroj guvernerovoj palači izgrađenoj u XVIII. stoljeću, koja se nalazila na današnjem Jadranskom trgu. Kratko vrijeme tu je funkciju imala i zgrada pošte na Korzu. Riječki su guverneri tradicionalno potjecali iz Mađarske, od uspostave Corpusa separatuma Hungaricuma 1779. kada je dekretom Marije Terezije nad Rijekom, umjesto Habsburške, uspostavljena mađarska uprava koja je s kraćim prekidima, za Napoleonovih osvajanja i okupacije Jelačićevih pandura, trajala sve do 1918. godine.

Guverner, grof Batthyány, povjerio je 1892.-1893. godine projektiranje nove palače vodećem budimpeštanskom arhitektu i pedagogu Alajosu Hauszmannu. Radove, koji su trajali do 1897. godine, nadzirao je Ferenc Jablonszky, suradnik Hauszmannova atelijera. Koristeći jedinstvenu lokaciju, autor je za stil odabrao visoku renesansu zbog plemenite jednostavnosti, te tako ostvario najkvalitetniju upravnu građevinu toga doba u Rijeci. Postavljena na uzvisini Belvedera, s pročeljem obloženim svijetlim kamenom, okrenuta prema luci, Guvernerova palača ističe se u slici grada. U njenoj su unutrašnjosti na prvom katu prostrani atrij i reprezentativni saloni (Crveni i Zeleni salon), budoar te Mramorna dvorana, sve s izvornim pokućstvom, izvedenim po ukusu "kraja stoljeća". Zanimljivo je da su za unutrašnju opremu angažirani mahom domaći obrtnici.

Ta je palača sve do 3. maja 1945. godine bila svjedokom sudbonosnih događanja u povijesti Rijeke. Godine 1955. dekretom postaje vlasništvom Pomorskog i povijesnog muzeja, koji naplaćuje korištenje Mramorne dvorane za koncerte klasike.

Povezani članci[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvor[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Marica Balabanić Fačini: Svjedočanstva jednog zdanja: prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka, 1996. (ISBN 953-96915-1-6)
  • Daina Glavočić: "Poslovne palače", u: Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. - 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. - 1900. Architecture and town planning, Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. (ISBN 953-6501-17-1)
  • Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)