Gruzijska pisma
|
Živa kultura tri sistema pisanja gruzijskog alfabeta | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Gruzija
| |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2016. |
| ID: | 01205 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Gruzijska pisma su tri pisma, koje se koriste za pisanje gruzijskog jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.
Izvorno je bilo 38 slova.[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskog jezika koristi 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo zastarjelo za taj jezik, i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, plus jedno slovo posuđeno iz grčkog, koristi se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik- svanski jezik, obično se ne izražava slovima, ali koriste se slova abecede mingrelskog jezika, s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad dopunjen dijakritičkim znakovima za svoje brojne samoglasnike.[2]
Živa kultura tri sistema pisanja gruzijskog alfabeta se nalazi na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Gruziji.[3] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 11. zasjedanju koje je održano od 28. nivembra do 2. decembra 2016. u Adis Abebi u Etiopiji[4]
| Asomtavruli slova | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ⴀ | Ⴁ | Ⴂ | Ⴃ | Ⴄ | Ⴅ | Ⴆ | Ⴡ | Ⴇ | Ⴈ | Ⴉ | Ⴊ | Ⴋ | Ⴌ |
| Ⴢ | Ⴍ | Ⴎ | Ⴏ | Ⴐ | Ⴑ | Ⴒ | Ⴣ | ႭჃ, Ⴓ | Ⴔ | Ⴕ | Ⴖ | Ⴗ | Ⴘ |
| Ⴙ | Ⴚ | Ⴛ | Ⴜ | Ⴝ | Ⴞ | Ⴤ | Ⴟ | Ⴠ | Ⴥ | ||||
| Nushuri slova | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ⴀ | ⴁ | ⴂ | ⴃ | ⴄ | ⴅ | ⴆ | ⴡ | ⴇ | ⴈ | ⴉ | ⴊ | ⴋ | ⴌ |
| ⴢ | ⴍ | ⴎ | ⴏ | ⴐ | ⴑ | ⴒ | ⴣ | ⴍⴣ, ⴓ | ⴔ | ⴕ | ⴖ | ⴗ | ⴘ |
| ⴙ | ⴚ | ⴛ | ⴜ | ⴝ | ⴞ | ⴤ | ⴟ | ⴠ | ⴥ | ||||
| Mhedruli slova | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ა | ბ | გ | დ | ე | ვ | ზ | ჱ | თ | ი | კ | ლ | მ | ნ | |
| ჲ | ო | პ | ჟ | რ | ს | ტ | ჳ | უ | ფ | ქ | ღ | ყ | შ | |
| ჩ | ც | ძ | წ | ჭ | ხ | ჴ | ჯ | ჰ | ჵ | ჶ | ჷ | ჺ | ჸ | ჹ |
| slovo | ime | brojčano značenje |
IPA | ISO 9984 | romanizacija | ćirilični prijeslov |
mxedruli (მხედრული) | nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) | asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ) |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ა | ანი | 1 | ɑ | A a | A a | А а | 
|
|
|
| ბ | ბანი | 2 | b | B b | B b | Б б | 
|
|
|
| გ | განი | 3 | g | G g | G g | Г г | 
|
|
|
| დ | დონი | 4 | d | D d | D d | Д д | 
|
|
|
| ე | ენი | 5 | ɛ | E e | E e | Э э, Е е | 
|
|
|
| ვ | ვინი | 6 | v | V v | V v | В в | 
|
|
|
| ზ | ზენი | 7 | z | Z z | Z z | З з | 
|
|
|
| ჱ | ჰე | 8 | ɛj [5] | — | — | — | 
|
|
|
| თ | თანი[6] | 9 | tʰ | T' t' | T t | Ҭ ҭ | 
|
|
|
| ი | ინი | 10 | ɪ | I i | I i | И и | 
|
|
|
| კ | კანი | 20 | k' | K k | K' k' | К к | 
|
|
|
| ლ | ლასი | 30 | l | L l | L l | Л л | 
|
|
|
| მ | მანი | 40 | m | M m | M m | М м | 
|
|
|
| ნ | ნარი | 50 | n | N n | N n | Н н | 
|
|
|
| ჲ | ჲე | 60 | j [7] | — | — | Й й | 
|
|
|
| ო | ონი | 70 | ɔ | O o | O o | О о | 
|
|
|
| პ | პარი | 80 | p' | P p | P' p' | П п | 
|
|
|
| ჟ | ჟანი | 90 | ʒ | Ž ž | Zh zh | Ж ж | 
|
|
|
| რ | რაე | 100 | r | R r | R r | Р р | 
|
|
|
| ს | სანი | 200 | s | S s | S s | С с | 
|
|
|
| ტ | ტარი | 300 | t' | T t | T' t' | Т т | 
|
|
|
| ჳ | ვიე | 400 | wi [8] | — | — | — | 
|
|
|
| უ | უნი | — | u | U u | U u | У у | 
|
|
|
| ფ | ფარი | 500 | pʰ | P' p'[9] | P p | Ҧ ҧ | 
|
|
|
| ქ | ქანი | 600 | kʰ | K' k'[10] | K k | Қ қ | 
|
|
|
| ღ | ღანი | 700 | ʁ | Ḡ ḡ [11] | Gh gh | Ҕ ҕ (Г' г') | 
|
|
|
| ყ | ყარი | 800 | q' | Q q[12] | Q' q' | Ҟ ҟ | 
|
|
|
| შ | შინი | 900 | ʃ | Š š | Sh sh | Ш ш | 
|
|
|
| ჩ | ჩინი | 1000 | tʃ | Č' č' | Ch ch | Ч ч | 
|
|
|
| ც | ცანი | 2000 | ts | C' c' | Ts ts | Ц ц | 
|
|
|
| ძ | ძილი | 3000 | dz | J j | Dz dz | Ӡ ӡ | 
|
|
|
| წ | წილი | 4000 | tsʼ | C c | Ts' ts' | Ҵ ҵ | 
|
|
|
| ჭ | ჭარი | 5000 | tʃʼ | Č č | Ch' ch' | Ҷ ҷ | 
|
|
|
| ხ | ხანი | 6000 | χ | X x | Kh kh | Х х | 
|
|
|
| ჴ | ჴარ | 7000 | q [13] | — | — | — | 
|
|
|
| ჯ | ჯანი | 8000 | dʒ | J̌ ǰ | J j | Џ џ | 
|
|
|
| ჰ | ჰაე | 9000 | h | H h[14] | H h | Ҳ ҳ | 
|
|
|
| ჵ | ჰოე | 10000 | hɔɛ [15] | — | — | — | 
|
|
|
| ჶ | ჶ | - [16] | ? | — | — | — | 
|
||
| ჷ | ჷ | -[17] | ? | — | — | — | 
|
||
| ჸ | ჸ | - [18] | ? | — | — | — | |||
| ჹ | ჹ | - [19] | ? | — | — | — | |||
| ჺ | ჺ | -[19] | ? | — | — | — |
- hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).
- ↑ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
- ↑ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
- ↑ UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Gruziji - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7. decembra 2025.(en)
- ↑ UNESCO: Živa kultura tri sistema pisanja gruzijskog alfabeta - ich.unesco.org - Pristupljeno, 3. januara 2026.(en)
- ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
- ↑ T s pridihom, kao u "thir".
- ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
- ↑ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
- ↑ P s pridihom, kao u "phati".
- ↑ K s pridihom, kao u "kha".
- ↑ Zvonko g.
- ↑ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
- ↑ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
- ↑ Gluho g.
- ↑ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
- ↑ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
- ↑ Dodatno slovo. Izgovara se kao ə . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
- ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [ʔ] .
- ↑ 19,0 19,1 Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.
- Aronson, Howard I. (1990), Georgian: a reading grammar (second izd.), Columbus, OH: Slavica
- Shosted, Ryan K.; Chikovani, Vakhtang (2006), „Standard Georgian”, Journal of the International Phonetic Association 36 (2): 255–264, DOI:10.1017/S0025100306002659
- Javakhishvili, I. Georgian palaeography Tbilisi, 1949
- Barnaveli, T. Inscriptions of Ateni Sioni Tbilisi, 1977
- Pataridze, R. Georgian Asomtavruli Tbilisi, 1980
- Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011
- Gamkrelidze, T. Writing system and the old Georgian script Tbilisi, 1989
- Kilanawa, B. Georgian script in the writing systems Tbilisi, 1990
- Hewitt, B.G. (1995). Georgian: A Structural Reference Grammar. John Benjamins Publishing. ISBN 978-90-272-3802-3.
- Mchedlidze, T. The restored Georgian alphabet, Fulda, Germany, 2013
- Georgian alphabet animation na YouTubeu, produced by the Ministry of Education and Science of Georgia. Gives the sound of each letter, illustrates several fonts, and shows the stroke order of each letter.
- Live video of writing the letters na YouTubeu. Speaks the name of each letter, with some words that contain it, while writing them on ruled paper.
- Lasha Kintsurashvili Arhivirano 2012-05-14 na Wayback Machine-u and Levan Chaganava Arhivirano 2016-04-15 na Wayback Machine-u, submissions to the 2014 International Exhibition of Calligraphy
- Reference grammar of Georgian by Howard Aronson (SEELRC, Duke University)
- Georgian transliteration + Georgian virtual keyboard
- Unicode Code Chart (10A0–10FF) for Georgian scriptsPDF (105 KB)
- Transliteration of GeorgianPDF (105 KB)