Gori, moja gospođice!

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hoří, má panenko
(Fuoco ragazza mia!)
Režija Miloš Forman
Scenario Miloš Forman
Jaroslav Papoušek
Ivan Passer
sinopsis: Václav Sasek
Uloge
Muzika Karel Mareš
Fotografija Miroslav Ondříček
Montaža Miroslav Hájek
Datum(i) premijere
15. decembar 1967 (1967-12-15)
Trajanje 71 min.
Zemlja  Čehoslovačka
 Italija

Hoří, má panenko (sh. Gori, moja gospođice!) je čehoslovačko-italijanska filmska komedija snimljena 1967. u režiji Miloša Formana, poznat kao njegovo posljednje ostvarenje prije odlaska na Zapad, ali i kao jedno od najznačajnijih ostvarenja čehoslovačkog Novog vala.

Radnja se događa tokom jedne u malom gradiću gdje članovi lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva organiziraju priredbu koja uključuje lutriju i izbor ljepote, a tokom koje dolazi do niza sitnih incidenata koje će sa vremenom imati katastrofalne posljedice. Forman, kome je to bilo prvo ostvarenje u boji, film je snimao u svom uobičajenom cinema verite stilu, koristeći kao lokaciju gradić Vrchlabí te se umjesto profesionalnim glumcima koristio tamošnjim žiteljima kao naturščcima. Film se isticao crnim humorom, odnosno prikazom lokalnih uglednika koji suočeni sa posljedicama vlastite pohlepe i elementarne nesposobnosti nastoje do posljednjeg trenutka sačuvati iluziju "normalosti". Zbog toga se Gori, moja gospođice!, pogotovo na Zapadu, često tumačio kao alegorijska kritika tadašnjeg komunističkog režima u Čehoslovačkoj.

Forman ispočetka zbog filma nije imao problema sa vlastima, dijelom zbog toga što je uživao određeni međunarodni ugled, a dijelom zbog toga što je tadašnja Čehoslovačka proživljavala period liberalizacije poznat kao Praško proljeće. Tako je Gori, moja gospođice! čak bio službeni čehoslovački kandidat za Oscara. Formanu je, međutim, daleko veće probleme stvorio italijanski producent Carlo Ponti, koji je, nezadovoljan njegovim djelom, izašao iz projekta i povukao obećani novac, te je Formanu tako prijetila zatvorska kazna zbog "ekonomske štete državi". Kako bi riješio taj problem, Forman je ishodio dozvolu za putovanje u Francusku, gdje je novac uspio ishoditi od svojih kolega Jean-Luc Godarda i Françoisa Truffauta. Tokom pregovora je Praško proljeće okončala invazija Varšavskog pakta; Forman se odbio vratiti u Čehoslovačku i umjesto toga emigrirao u SAD. U znak odmazde je novi prosovjetski režim službeno sve njegove filmove, uključujući Gospođicu, zabranio za prikazivanje; ta je zabrana skinuta tek nakon pada komunističkog režima 1989. godine.


Uloge[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]