Prijeđi na sadržaj

Glineni škriljavac

Izvor: Wikipedija
Glineni škriljavac
Krov pokriven pločama Glinenog škriljavca
Krov pokriven pločama Glinenog škriljavca
Krov pokriven pločama Glinenog škriljavca

Glineni škriljavac ili brusilovac, argilošist (od grčkih αργιλώ-argilo = glina + σχιστ-schist=rascijepljen) je vrsta škriljavca.

To je sitnozrnata glinena sedimentna stijena, poznata po velikoj kalavosti, pa se lako lomi u tanke ploče velike čvrstoće plastičnosti i trajnosti.[1]

Karakteristike

[uredi | uredi kod]

Glineni škriljavac je prvi stadij geološke metamorfoze gline u stijene.[2]

Oni se formiraju pri relativno niskim temperaturama i slabim tlakom, tektonskim procesima u litosferi od gline, ponekad pomješane sa pjeskom ili vulkanskom prašinom.[1]

Mogu biti crni, plavi, ljubičasti, crveni, zeleni ili sivi. Oni tamniji svoju boju duguju ugljiku ili fino usitnjenom željeznom sulfidu, crvenkasti i ljubičasti prisutnosti hematita (željezni oksid), a zelenkasti kloritu.[1]

Glavni minerali u Glinenom škriljavcu su tinjci (u nepravilnim listićima), klorit (u pahuljicama) i kvarc (u zrncima).[1]

Glineni škriljavci se odavno koriste u građevinarstvu, naročito kao krovni pokrov, umjesto crijepa. Oni se za potrebe građevinske industrije lome na ploče debele oko 7,5 cm.[1]

Najveća nalazišta (i kamenolomi) nalaze se u Sjedinjenim Američkim Državama u Pennsylvaniji i Vermontu.[1]

Veliki proizvođači u Evropi su Španjolska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Portugal, ali nalazišta Glinenih škriljavaca ima gotovo u svakoj zemlji.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Slate (engleski). Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 12. 11. 2017. 
  2. brusilovac (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. 11. 2017. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]