Drekavac (mitologija)
Drekavac je biće iz mitologije Južnih Slavena. Vjerovanje o postojanju ovog bića rašireno je među stanovnicima u Srbiji (od Šumadije do Kosova)[1][2], u Bosni i Hercegovini, i u Crnoj Gori. Njime su se nekada plašila mala djeca, no kasnije su tu ulogu u narodnim predanjima preuzeli babaroga i bauk.
Ime ovog bića dolazi od glagola drečati[3].
Riječ "drekavac" se u nekim krajevima koristi kao sinonim vezan za sove iz roda pravih sova (lat.: Strigidae)[4][5].
U nekim krajevima mogu se pronaći i drugi nazivi za drekavca, kao što su: drek, drekalo[4][5], zdrekavac, zrikavac i krekavac.
Tu se, kažu, krije strašno čudovište drekavac, koje za kišovitih noći svojom prodornom drekom ispunjava čitav kraj.
– Branko Ćopić, "Orlovi rano lete"
Iako ne postoji točan opis drekavca, postoje mnoge verzije njegovog opisa od kojih su se neke zadržale do današnjih dana.
U južnoslavenskoj mitologiji drekavac je samo jedan od mnogih demona koji obitavaju u prirodi. Opisuje se kao malo biće čovjekolike građe sa dugim i oštrim kandžama na prstima, i velikom glavom na tankom vratu[2], koje ima sposobnost promjene svoga oblika. Prekriven je dugim krznom po kome neprestano gazi i zbog toga urla. Nјegov urlik je jako glasan i zvuči kao mješavina vrištanja, plača i vučjeg zavijanja. On svojim urlikom plaši lјude koji se kasno u noći zateknu u blizini mjesta gdje on obitava. Također, on može svojim urlikom oglušiti osobu. Drekavac se jako plaši dnevne svjetlosti i pasa[2], i jedino se može susresti noću u periodu između ponoći i svitanja, a ponekad i u jutarnjem periodu kad se spuste guste magle. Preko dana on boravi u svojim dubokim jazbinama koje kopa svojim kandžama[6]. Po južnoslavenskim predanjima, drekavci se najčešće mogu sresti u prolјeće, kad se i druga mitološka bića iz južnoslavenskih legendi pojalјuju[2]. Drekavci naselјavaju jame, pećine, planine i šume, a mogu se i naći u blizini potoka, rijeka, bara i močvara.
U narodnim predanjima opis drekavca se znatno razlikuje od opisa u južnoslavenskoj mitologiji i postoji nekoliko različitih interpretacija o tome što je to drekavac i kako on izgleda.
Po jednom narodnom vjerovanju drekavac je biće slično vampiru[2], koje je materijalna manifestacija umrlog, nekrštenog čovjeka (po nekim pričama mladog dječaka), koji ne može naći svoj mir nakon smrti, pa izlazi noću iz svog groba i proganja one koji su mu zgrješili u životu. Po drugim predanjima, drekavac je duša umrlog, nekrštenog djeteta[2] (ovaj opis gdje je opisan kao duša umrlog djeteta sliči drugim mitološkim bićima: navu, jaudu i plakavcu) koje ne može naći svoj mir nakon smrti (koje je umrlo u toku ili poslije poroda, a po nekim predanjima se radi i o abortiranom djetetu), pa izlazi noću iz svog groba i obilazi kuću svojih roditelјa.
U nekim krajevima se vjeruje kako duše utoplјenika ili obješenih lјudi mogu postati drekavci, kao i osobe koje nisu sahranjene po pravilima tradicije. U okolini Maglaja se smatralo da su drekavci (drekovi, kako ih ovdje nazivaju) duše poginulih vojnika koje nemaju mira na onom svijetu zbog počinjenih grijeha, i noću lutaju plašeći lјude drekom[1]. U okolini Kozarske Dubice se smatralo da je drekavac povampireni pokojnik koji noću izlazi iz groba, svjetli u mraku i za njim se vuče pokrov[1][7]. U okolini Arilјa se smatralo da je drekavac biće dugih nogu, duga vrata i mačje glave[1]. U Sredečkoj Župi se smatralo da je drekavac biće sa jednom nogom, da mu oči svijetle kao lampa i da viče: "Vi! Vi! Vi!"[1][8]. U okolini Prijepolјa, u Dragačevu, i na Kosovu, se smatralo da je drekavac prikaza koja se noću pokazivala u oblicima raznih životinja (mačke, psa, ptice, šarenog ždrijebeta, itd.)[1][9]. U Šumadiji (u mjestu Gruža), drekavac se zamišlјao kao čupavo biće s izduženim, prugastim tijelom vretenastog oblika, i velikom glavom, koje noću leti i dreči, i za njega se smatralo da je duša umrlog nekrštenog djeteta[1]. U okolini Bajine Bašte se zamišlјao kao čovjekoliko biće sa kozjim nogama[10].
Bez obzira o kojoj se verziji radi, za drekavca se u predanjima spominje da se glasa zastrašujućim urlicima sličnim dječjem plaču, vučjem zavijanju, meketanju jarca, mijaukanju mačke ili kreštanju ptica[2]. Također se spominje da ima velike oštre nokte na prstima koji su slični kandžama. Drekavac se jako plaši dnevne svjetlosti[2], i jedino se može susresti noću dok se šeta po groblјima i šumama u periodu između ponoći i svitanja. Najčešće ga se može sresti u toku "nekrštenih dana"[2] kad je najopasniji po lјude. Drekavac ne može biti uništen sve dok ne nađe svoj mir.
Prema predanjima drekavac napada lјude koji se kasno u noći zateknu u blizini groblјa ili šume, tako što im skoči na leđa i tjera ih da ga nose na leđima i hodaju po cijelu noć naokolo sve dok se prvi pijetlovi ne oglase[11][12]. Ukoliko se žrtva ne pokori njegovim zahtjevima, drekavac je izgrebe i počupa svojim noktima. Kad se oglase prvi pijetlovi, drekavac svoju umornu i zbunjenu žrtvu odgurne u kanal pored puta ili šume i ostavije da ondje leži.
U nekim krajevima se vjeruje kako je urlik drekavaca loš znak koji najavlјuje smrt neke osobe ili stoke, ili izbijanje rata, ili pojavu smrtonosnih zaraznih bolesti lјudi ili stoke. U nekim krajevima se pak vjeruje da ako sjena drekavca padne na neku osobu, da će osoba obolјeti od neke neizlјečive bolesti i umrijeti. Također se u nekim krajevima vjeruje da drekavci žive u rijekama i vrbacima, i da znaju zaskakati i napadati prolaznike koji se nađu tu u blizini i odvlačiti ih u virove gdje ih guše[13]. Također se vjeruje da drekavac ima sposobnost da se pojavi u snovima[2], gdje proganja osobu koja ga sanja, a ponekad je zna i gušiti u snu. U nekim mjestima se spominje da se drekavac može kretati vrlo brzo i da može "preći razdalјinu na jednoj njivi u tri koraka".
Opisi drekavca koji su se pojavili u modernom dobu se u mnogome razlukuju od opisa drekavca u južnoslavenskoj mitologiji ili u narodnim predanjima, i često se pojavlјuju različite varijacije izgleda ovog bića od strane svjedoka koji su ga navodno susreli. Među opisima iz modernog doba su:
- Opis u kome je nalik na misterioznu zvijer sličnu psu sa dugim repom i prekrivenu tamnim krznom[14];
- Opis u kome je nalik na veliku čudnu noćnu pticu koja ispušta zastrašujuće krike i leti nečujno kroz zrak, i ima velike oči i lice slično dječjem sa malim, širokim nosom;
- Opis u kome je nalik na sisavca koji ima tijelo mačke, dugi kitnjasti rep vjeverice i glavu pande;
- Opis u kome je nalik na sisavca koji izgleda kao kombinacija mačke i psa;
- Opis u kome je nalik na sisavca koji ima oštre kandže na prednjim nogama i izgleda kao kobinacija vjeverice i lemura vrste Aj-aj;
- Opis u kome je nalik na sisavca koji izgleda kao kombinacija zeca, mačke i psa;
- Opis u kome je nalik na psoliku zvijer sa zmijolikom glavom, dugim očnjacima, i dugim zadnjim nogama sličnim nogama klokana[15].
Drekavac je mitska izmišlјotina iz zabiti .... Sve je to tipično za male zabačene sredine koje su prošarane višedesetlјetnim tradicijama - pričama o mitskim bićima koje oživlјavaju svako toliko vremena .... Svaki kraj ima svoje legende ili čudnovatu životinju karakterističnu za svoje područje. Ako se radi o dugovječnom mitu, svako malo će se pojaviti netko tko će ga osvježiti. Također, priče o zvijerima mogu krenuti spontano. Netko vidi neku čudni životinju i onda krenu priče.
– Drago Plečko o drekavcu u svom intervju iz 2011. godine za "Dnevno.hr"[16]
Iako nema dokaza o postojanju drekavca, postoji određen broj lјudi koji se i dalјe plaše ovog mitološkog bića. Postoji nekoliko mogući objašnjenja ovog mitološkog bića.
Što se tiče nepoznati zvukova, koji se čuju noću, moguća objašnja su zvukovi koje proizvode:
- evropska crvena lisica (lat.: Vulpes vulpes crucigera) - podvrsta crvene lisice koja nastanjuje područje Balkana;
- evropski čagalj (lat.: Canis aureus moreoticus) - podvrsta zlatnog čagalja koja nastanjuje područje Balkana;
- kukuvija drijemalica (lat.: Tyto alba guttata) - podvrsta kukuvije koja nastanjuje područje Balkana;
- ili bukavac nebogled (lat.: Botaurus stellaris) - vrsta ptice koja nastanjuje područje Balkana[17];
-
primjer #1 glasanja evropske crvene lisice
-
primjer #2 glasanja evropske crvene lisice
-
primjer glasanja evropskog čaglja
-
primjer glasanja kukuvije
Što se tiče susreta sa drekavcom i viđenjima moguće objašnje su:
- U slučajevima gdje je drekavac opisan kao zvijer slična psu su:
- evropska crvena lisica,
- evropski čagalj[14],
- ili križanac između psa i evropskog čaglja;
- U slučaju opisa u kome je drekavac nalik na veliku, čudnu, noćnu pticu (koji se pojavio u selu Svojnovo) su mnoge vrste sovi koje nastanjuju područje Balkana, od kojih je najbliža ovom opisu kukuvija drijemalica;
- U slučaju raspadnutog trupla nepoznate životinje pronađenog u mjestu Krvavica se radilo o evropskoj crvenoj lisici;
- U slučajevima u kojima je drekavac napadao i ubijao stoku se radilo o:
- evropskom čaglju[14],
- običnom risu (lat.: Lynx lynx) - vrsti risa koja nastanjuje područje Balkana[14],
- ili evroaziskom vuku (lat.: Canis lupus lupus) - podvrsti sivog vuka koja nastanjuje područje Balkana[14];
-
evropska crvena lisica -
evropska crvena lisica -
lubanja evropske crvene lisice -
kostur evropske crvene lisice -
kukuvija drijemalica -
kukuvija drijemalica -
kukuvija drijemalica u letu -
bukavac nebogled -
evropski čagalj -
evropski čagalj -
križanci između psa i evropskog čaglja odstrelјeni u Hrvatskoj 2015. godine -
jedan od križanaca između psa i evropskog čaglja, odstrelјeni u Hrvatskoj 2015. godine -
obični ris -
evroaziski vuk
.jpg)
_into_Poland-_first_records_-_fig._4.gif)
_Golden_jackal_1.png)
U književnosti se mogu pronaći neka djela u kojima se spominje drekavac. Tako se u djelima Branka Ćopića drekavac spominje u kratkoj priči "Hrabri Mita i drekavac iz rita"[17] iz zbirke pripovjedka "U svijetu medvjeda i leptirova", u romanu "Orlovi rano lete"[6] i u knjizi "Delije na Bihaću". Također drekavac se spominje knjizi Milovana Glišića pod nazivom "Pripovetke", u knjizi Danijela Jovanovića pod nazivom "Severna kapija: Duhovi prošlosti", u knjizi Ninoslava Mitrovića "Gluvo doba", u knjizi Milisava Popovića "Zaboravlјena gora", i u romanu Žike Lazića "Armonikaš: šeboj protiv nevidovnih sila".
- 9. prosinca 1992. godine u srbijanskim novinama "Večernje novosti" je objavlјen članak u kom se navodi kako su selјaci iz mjesta Krvavica kod Kruševca pronašli raspadnute ostatke nepoznate životinje duge 80 centimetara (prema njihovim mišlјenju drekavca), koja je sličila psu, imala je zmijoliku glavu sa dugim očnjacima, i duge zadnje noge slične nogama kod klokana[15];
Rok-metal sastav Horor Piknik je objavio 2013. godine pjesmu pod imenom "Drekavac". Također mizički sastav S.A.R.S. je u sklopu svog albuma "Ikone pop kulture" (iz 2014. godine) objavio pjesmu pod imenom "Drekavac".
Drekavac se spominje u istoimenoj predstavi autorice Maje Todorović i u režiji Milene Pavlović.
U kinematografiji drekavac se spominje u filmovima "Lijepa sela lijepo gore" i "Orlovi rano lete", i u kratkom horor filmu/mjuziklu hrvatskog režisera Ivana Mokrovića "Drekavac" iz 2014. godine. Također drekavac se spominje u 42. epizodi serije "Selo gori, a baba se češlјa".
U japanskoj anime seriji "Lord Marksman and Vanadis" (jap.: 魔弾の王と戦姫 | Madan no Ō to Vanadīsu), baziranoj na istoimenom romanu japanskog autora Tsukasa Kawaguchi, se pojavlјuje drekavac, koji je u ovoj seriji jedan od glavni antagonista. U seriji je prikazan kao niski starac sa deformisanim licem u bijelom plaštu koji je ustvari besmrtni demon prerušen u starca.
Drekavac se vrlo rijetko pojavlјuje u društvenim igrama. Neki od tih slučajeva gdje se pojavlјuje su:
- U kartaškoj igri "Izvori magije", gdje postoji nekoliko karata na kojima se pojavlјuje drekavac[13];
- I u "Dissension" setu strateške kartaške igre "Magic: The Gathering", gdje postoji karta na kojoj se pojavlјuje drekavac u vidu čudnovate zvjeri[18].
Što se tiče video-igara drekavac se pojavlјuje:
- U video-igri "Diablo III" u vidu velike raspadnute životinje sa žutom aurom, koja predvodi krdo čudovišni životinja;
- U video-igri "Devil May Cry" u vidu moćnog čovjekolikog demona mačevaoca koji nosi jarko-crvenu masku i ima sposobnost da se teleportira;
- U video-igri "Final Fantasy XI";
- I u video-igri "Pathfinder Roleplaying Game"[19].
- prilog iz programa televizije Radio Televizija Beograd - "Zdrekavac"
- prilog iz programa televizije ATV - "Drekavac u Potkozarju"
- prilog iz emisije Exploziv - "Drekavac u Drvaru"
- "Drekavac" on Cryptids Wiki
- "Drekavac" on It's Something Wiki
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Tolstoj, Svetlana M.; Ljubinko Radenković (2001.). [page 103 „Drekavac”]. Slovenska mitologija: enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter Book World. ISBN 86-7494-025-0.
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 Kulišić, Špiro; Petar Ž. Petrović, Nikola Pantelić (1970.). [page 119 „Drekavac”]. Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit.
- ↑ Levi, Pavle (2007.). [page 181 Disintegration in frames: aesthetics and ideology in the Yugoslav and post-Yugoslav cinema]. Stanford, California: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-5368-5.
- ↑ 4,0 4,1 Hirc, Miroslav (1938 – 1947). Rječnik narodnih zoologičkih naziva, knjiga druga: Ptice (Aves). Zagreb: JAZU.
- ↑ 5,0 5,1 Miloradov, Dejan; Puzović Slobodan, Pavković Vasa, Rašajsk Javor. Ornitološki rečnik - Imena ptica. Novi Sad: Matica srpska.
- ↑ 6,0 6,1 Ćopić, Branko. „Prvo poglavlje”. Orlovi rano lete. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-28. Pristupljeno 01. svibnja 2007.
- ↑ Nožinić, D. (1990.). Etnografska građa - rukopis. Strigova, Bosanska Dubica.
- ↑ Pavlović, M. (1939.). Govor Sretečke župe. Beograd.
- ↑ Blagojević, H. (1995.). Iz narodne mitologije Prijepolјskog kraja, Mileševski zapisi. Prijepolјe.
- ↑ Pantelić, dr Nikola (1984.). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 48). Beograd.
- ↑ Filipović, Milenko S. Život i običaji narodni u Visočkoj nahiji. str. 214.
- ↑ Zečević, dr Slobodan (1978.). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 42). Beograd.
- ↑ 13,0 13,1 „Drekavac iz vira”. Izvori magije. Pristupljeno 01. svibnja 2007.
- ↑ 14,0 14,1 14,2 14,3 14,4 Z. Šaponjić (20. 10. 2003.). „I drekavac sumnjiv”. "Glas Javnosti". Arhivirano iz originala na datum 2016-03-03. Pristupljeno 2017-05-14.
- ↑ 15,0 15,1 „Gimnastika na poledici”. Nezavisna Svetlost #216. 1999.. Arhivirano iz originala na datum 2008-04-09. Pristupljeno 2017-05-14.
- ↑ Rajković, Petra. „Priča koja ne drži vodu”. "Dnevno.hr".
- ↑ 17,0 17,1 Ćopić, Branko. „Hrabri Mita i drekavac iz rita”. U svijetu medvjeda i leptirova. Arhivirano iz originala na datum 2007-01-28. Pristupljeno 01.05.2007.
- ↑ „Dissension Sortable Spoiler”. Wizards of the Coast. Pristupljeno 01. svibnja 2007.
- ↑ James Jacobs (2010.). Stolen Land. Paizo Publishing, Foreword: "King of the Sandbox", p.77-78., LLC.. ISBN 978-1-60125-229-6.