Dragana Lucija Ratković Aydemir

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dragana Lucija Ratković Aydemir
Dragana Lucija Ratković Aydemir
Rođenje 24. rujna 1969.
Prebivalište Zagreb
Državljanstvo Hrvatsko
Suprug Oğuz H. Aydemir
Standardizacija infokutija

Dragana Lucija Ratković Aydemir (Zagreb, 24. rujna 1969.), povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti, kulturna menadžerica, interpretatorica baštine, poduzetnica u kulturi i turizmu. Živi i radi u Zagrebu, te Istanbulu i Çeşme (pokraj Izmira).

Školovanje i rana karijera[uredi | uredi kod]

Diplomirala je 1994. godine komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine zapošljava se u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture u Zagrebu. Specijalizirala se za inventarizaciju, popisivanje i zaštitu pokretne sakralne baštine, a posebice za liturgijsko ruho i posuđe od srebra. U kasnim 1990-tima i početkom 2000-ih kurira stalne izložbe sakralne baštine u župnoj crkvi Navještenja Marijina u Svetvinčentu i Franjevačkom samostanu u Rovinju, sakralne izložbe u župnoj crkvi sv. Martina u Taru kraj Poreča [1] te zbirke liturgijskog tekstila i srebra u muzeju kompleksa Eufrazijeve bazilike u Poreču. Godine 1997. nagrađena je stipendijom UNESCO-a za stručno usavršavanje u području konzervacije i restauracije kulturnih dobara na Sveučilištu Nikole Kopernika u Toruńu, te u Varšavi i Krakovu. [2]

Poduzetništvo u kulturi[uredi | uredi kod]

Godine 2005. stječe Europsku diplomu za kulturni menadžment i iste godine osniva tvrtku [3] koja djeluje u područjima interpretacije baštine, muzeologije (eko-muzeologije), upravljanja baštinom i održivog kulturnog turizma.[4]

Međunarodni maritimni festival, Brest 2008.

Maritimna baština i muzeji zajednice[uredi | uredi kod]

Godine 2003. u suradnji s lokalnom zajednicom sudjeluje u razvoju Ekomuzeja batana[5] koji potiče osnivanje cijelog niza maritimnih muzeja zajednice diljem Jadrana. Ekomuzej batana 2007. godine ulazi u uži izbor za nagradu Europski muzej godine.[6] Uvršten je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta 2016. godine.[7] Doprinosi uvođenju ekomuzeja u hrvatsku muzejsku legislativu.[8]

Forum AMMM, Rovinj 2009.

Održivi kulturni turizam u praksi[uredi | uredi kod]

Godine 2006. sudjeluje u razvoju kulturnog turizma u Ogulinu. Bajke Ivane Brlić-Mažuranić prepoznate su kao središnji kulturni potencijal za razvoj destinacije Ogulin, zavičaj bajke i kulturno-turističkih proizvoda: Ogulinskog festivala bajki (OGFB) i Centra za posjetitelje Ivanina kuća bajke.[9] Stalni postav Centra za posjetitelje Ivanina kuća bajke Hrvatsko muzejsko vijeće proglasilo je najboljim u 2013. godini u Hrvatskoj, a 2016. godine ulazi u uži izbor za nagradu Europskog muzeja godine.[10]

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode[uredi | uredi kod]

U razdoblju od 2012. do 2016. godine upravlja projektom interpretacije i prezentacije prirode za 30 investicija mreže nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja Republike Hrvatske u okviru integracije u EU Natura 2000.[11] Nacionalni parkovi RH komuniciraju se zajedničkim vizualnim identitetom i interpretacijskom infrastrukturom, a od potonje se ističu Posjetiteljski centar Podzemni grad Paklenice u Nacionalnom parku Paklenica [12], Centar za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka, Centar za posjetitelje Medvedgrad u Parku prirode Medvednica i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami JU Međimurska priroda.[13]

Muze tim, Zagreb 2017.

Volontiranje[uredi | uredi kod]

Volontira u različitim nacionalnim i europskim baštinskim udrugama. Godine 2009. izabrana je za predsjednicu Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana (AMMM) sa sjedištem u Barceloni. Od 2020. predsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine, a od 2019. članica Nadzornog odbora Interpret Europe.[14]

Izabrana bibliografija[uredi | uredi kod]

  • Ratković, Dragana. (1998.). Dva ciklusa Lerchingerova kruga u Zagrebu. Peristil, God. 41, str 79.-90.
  • Ratković, Dragana Lucija. (2005.). The Batana of Rovinj − Rovigno. u: Ed: Marcet I Barbe, R. Martime Heritage and Modern Ports. Boston: Wit Press, str. 207.−217.
  • Kulturna baština: Tar, Frata, Vabriga. (2006.) (ur. Ratković, Dragana Lucija.) Poreč: Zavičajni muzej Poreštine
  • Ratković, Dragana Lucija. (2007.). Ivanina kuća bajke u Ogulinu, njihovu zajedničkom zavičaju. Muzeologija: zbornik za muzejsku problematiku, br. 43/44, str. 306.-314.
  • Ratković, Dragana Lucija. (2012.). Batana Ecomuseum, Rovinj − Rovigno. Croatian ecomuseology "at the backdoor". u: ECOMUSEUMS 2012 Proceeding of the First International Conference on Ecomuseums, Community Museums and Living Communities. Green Lines Institute, str. 319.-328.
  • Informatica Museologica, (2013.). br. 44 (1-4). (Ur: Dražin-Trbuljak, Lada. Ratković, Dragana Lucija.)
  • Ratković Aydemir, Dragana Lucija. (2017.). Safeguarding maritime intangible cultural heritage: Ecomuseum Batana, Croatia. (Ur: Davis, Peter; Stefano, Michelle L.) u: The Routledge Companion to Intangible Cultural Heritage. New York: Routledge
  • Ratković Aydemir, Dragana Lucija. (2019.). Let’s interpret natural heritage so that we love it more! Croatian Experience by Muze/Muses. (Ur. Kreisel, Werner. Reeh, Tobias.) u: Tourism Research and Landscape Interpretation / Tourismusforschung und Landschaftsinterpretation. Universitätsverlag Göttingen. Str. 161.-174.
  • Ratković Aydemir, Dragana Lucija. Tolić, Helena. Jagić Boljat, Ivana. (2019.): Intangible Cultural Heritage as a Catalyst for Local Development and Well-being: The Case of Pleternica, Croatia, Journal Museum International, Volume 71 - Issue 3-4, str. 156.-167.
  • Priručnik za interpretaciju baštine (2020) (ur. Draženović, Mirna. Smrekar, Aleš. autori: Ratković Aydemir, Dragana Lucija. Jagić Boljat, Ivana. Draženović, Mirna. Klarić Vujović, Iva. Kuka, Mateja. Polajnar Horvat, Katarina. Smrekar, Aleš.), ZRC SAZU , Geografski inštitut Antona Melika, Ljubljana

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Parentium Media Porec Croatia (hr). Papirnata riznica kulturne baštine - predstavljena monografija »Tar, Frata, Vabriga – kulturna baština«. Pristupljeno 2020-09-02. 
  2. ↑ EUROPEAN HERITAGE DAYS ASSEMBLY. Preuzeto 2. rujna 2020..
  3. ↑ NEMO-The Network of European Museum Organisations (en). Dragana Lucija Ratković Aydemir. Pristupljeno 2020-09-02. 
  4. ↑ Dragana Lucija Ratković Aydemir, Helena Tolić, Ivana Jagić Boljat (2019-11-29). „Intangible Cultural Heritage as a Catalyst for Local Development and Well-being: The Case of Pleternica, Croatia”. Museum International 71 (3-4): 156–167. 10.1080/13500775.2019.1706954. Pristupljeno 2020-09-02. 
  5. ↑ Dragana Lucija Ratković Aydemir (2016-12-08) (en). Safeguarding maritime intangible cultural heritage: Ecomuseum Batana, Croatia. 10.4324/9781315716404-48. Pristupljeno 2020-09-02. 
  6. ↑ Papirnata riznica kulturne baštine - predstavljena monografija »Tar, Frata, Vabriga – kulturna baština«. Preuzeto 2. rujna 2020..
  7. ↑ (en) UNESCO - Community project of safeguarding the living culture of Rovinj/Rovigno: the Batana Ecomuseum. Pristupljeno 2020-09-02. 
  8. ↑ Ratković Aydemir, Dragana Lucija (2013). „Ekomuzej Batana, Rovinj-Rovigno: hrvatska ekomuzeologija na "mala vrata"” (hr). Informatica museologica 44 (1-4): 35–46. Pristupljeno 2020-09-02. 
  9. ↑ Muze d.o.o tvrtka za menadžment u kulturi (en-US). Preuzeto 2020-09-02.
  10. ↑ 'Ivanina kuća bajke' u utrci za nagradu 'Europski muzej godine 2016.'. Pristupljeno 2020-09-02. 
  11. ↑ Tourism Research and Landscape Interpretation. Preuzeto 2. rujna 2020..
  12. ↑ Podzemni grad Paklenica: Od Titova bunkera do turističke atrakcije u velebitskom Međuzemlju (hr). TRIS portal - Šibenik (2016-09-14). Preuzeto 2020-09-02.
  13. ↑ Med dvemi vodami. Preuzeto 2. rujna 2020..
  14. ↑ Interpret Europe: Supervisory Committee. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-28. Pristupljeno 2020-09-02. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Dragana_Lucija_Ratković_Aydemir&oldid=41115327