Demokratsko-republikanska stranka (SAD)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Demokratsko-republikanska stranka (engl. Democratic-Republican Party) je bila politička stranka u SAD koja je dominirala federalnom vladom u prvoj četvrtini 19. vijeka.

Svoje korijene vuče od političara okupljenih oko očeva osnivača Thomasa Jeffersona i Jamesa Madisona koji su se našli u opoziciji prema administraciji prvog predsjednika Georgea Washingtona, odnosno zalagali da se nedavno izglasani Ustav SAD tumači u korist država i njihovih prava, a protiv zalaganja da se stvori čvrsta centralizirana federalna uprava, a za što se najviše zalagao Washingtonov ministar Alexander Hamilton. Pristaše Jeffersona i Madisona su se počeli zvati "republikancima", a pristaše Hamiltona "federalistima", te će kasnije od njih nastati Federalistička stranka.

Na vlast je došla nakon izbora 1800. na kojima je pobijedio Jefferson, koji je izabran i za drugi mandat, isto kao i Madison (1809-1817) i James Monroe (1817-1825). Za vrijeme Monroevog mandata je došlo do raskola u stranci između frakcije koja je podržavala Jamesa Quincyja Adamasa, koji će na kraju biti izabran 1825. godine, i frakcije koja je podržavala Andrewa Jacksona, izabranog 1828. godine. Potonji će, pak, svoje pristaše organizirati u današnju Demokratsku stranku.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]