Alexander Hamilton

Izvor: Wikipedia
Alexander Hamilton
Alexander Hamilton

Na dužnosti
11.9. 1789. – 31.1. 1795.
Predsjednik George Washington
Prethodnik: (nova služba)
Nasljednik: Oliver Wolcott, Jr.

Na dužnosti
1788 – 1789

Na dužnosti
1787 – 1787

Na dužnosti
1787 – 1788

Na dužnosti
1786 – 1786

Na dužnosti
1782 – 1783

Rođen/a 11.1. 1755.
Nevis, Karibi (danas Saint Kitts i Nevis)
Umro/la 12.7. 1804. (starost 47 ili 49)
New York
Politička stranka Federalist
Suprug/a Elizabeth Schuyler Hamilton
Profesija oficir, advokat, financijer, politički teoretičar
Religija Episkopalac za vrijeme smrti
Vojna služba
Država Provincija New York (od 1775.)
Država New York (od. 1776)
SAD(od 1777)
Rod/služba Satnija artiljerije Provincije New York
Kontinentalna vojska
Vojska SAD
Godine službe 1775-1776 (Milicija)
1776-1781
1798-1800
Čin Beginning:
US-O2 insignia.svg Poručnik (Artiljerija)

Highest:
US-O8 insignia.svg General major (Najviši oficir Vojske SAD)

Bitke/ratovi Američki revolucionarni rat
Bitka kod White Plainsa
Bitka kod Trentona
Bitka kod Princetona
Bitka kod Monmoutha
Battle of Yorktown
Kvazi-rat

Alexander Hamilton (11.1. 1755 ili 1757 – 12.7. 1804) bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD. Po njegovoj zamisli je sazvana Filadelfijska konvencija, a kao pionir američkog ustavnog prava je bio koautor znamenitih Federalističkih spisa, djela koje se smatra glavnim izvorom za tumačenje Ustava SAD. Zbog svega toga se Hamilton smatra jednim od Očeva osnivača SAD.

Hamilton se rodio na otoku Nevis u Britanskoj Zapadnoj Indiji a obrazovanje stekao u Trinaest kolonija Sjeverne Amerike. Kada su se kolonije pobunile protiv britanske vlasti, Hamilton se priključio revolucionarima i njihovoj miliciji te je izabran za kapetana artiljerije. Za vrijeme rata je postao ađutant i bliski prijatelj Georgea Washingtona.

Nakon završetka rata je izabran kao delegat u Kontinentalni kongres, ali je podnio ostavku kako bi se posvetio biznisu te osnovao Bank of New York. Hamilton je tada stekao mišljenje kako američka ekonomija ne može napredovati ako SAD ostanu konfederacija suverenih država, te se zalagao za transformaciju SAD u nacionalnu državu sa snažnom centralnom vlašću. Za te se ideje zalagao na Ustavnoj konvenciji i dio njih je postao dijelom novog Ustava. U vlastitoj državi New York Hamilton je po tom pitanju bio u manjini, ali je s vremenom i ona ratificirala novi Ustav.

Kada je 1789. po novom Ustavu formiran kabinet na čelu s Washingtonom, Hamilton je postao njegov član, odnosno prvi ministar financija. S vremenom je došao u oštar sukob s državnim sekretarom Thomasom Jeffersonom oko toga kako se mlada nacija mora razvijati - Hamilton se zalagao za razvoj industrije, velikih gradova i snažnu centralnu vlast, dok je Jefferson preferirao poljoprivreda|poljoprivredu, selo i više vlasti federalnim državama. Taj je sukob doveo do stvaranja dviju stranaka - Hamiltonove Federalističke i Jeffersonove Demokratsko-republikanske.

Drugi važan izvor sukoba s Jeffersonom bio je odnos prema francuskoj revoluciji, odnosno sudjelovanje SAD u sukobu Velike Britanije s francuskom revolucionarima. Hamilton se zalagao za suradnju s bivšom kolonijalnom maticom. Godine 1795. Hamilton je bio prisiljen dati ostavku zbog skandala nakon otkrivanja izvanbračne ljubavne veze s Marijom Reynolds, ali je zato tri godine kasnije stekao komandu nad Vojskom SAD u anglo-francuskom pomorskom ratu.

Sukob Hamiltona s federalističkim predsjednikom Johnom Adamsom je godine 1800. omogućio da na vlast dođe Jefferson. Hamilton se ponovno vratio biznisu te 1801. godine osnovao New York Post. Dugogodišnje suparništvo s potpredsjednikom Aaronom Burrom je 1804. eskaliralo u sukob završen dvobojem u kome je Hamilton ubijen.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Političke funkcije
Prethodi:
(none)
Sekretar za financije SAD
1789–1795
Slijedi:
Oliver Wolcott, Jr.
Vojne službe
Prethodi:
George Washington
Najviši general Vojske SAD
1799–1800
Slijedi:
James Wilkinson