Debian

Izvor: Wikipedia
Debian GNU/Linux
Debian-OpenLogo.svg
Debian
Debian 4 desktop
Web stranica: www.debian.org
Izdavač/
razvijatelj:
Debian
Skupina OSa: Linux
Zadnja stabilna verzija: 6.0 / 6. februar 2011.
Upravljanje paketima: DEB
Podržane platforme: i386, AMD64, PowerPC, 68k, SPARC, Alpha, ARM, MIPS HPPA, S390, IA-64
Tip kernela: Monolitni
Korisnički interfejs: Tekstualni (shell)/Grafički (KDE)/(GNOME)
Licenca: Slobodni softver
Stanje: Razvija se

Debian je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 11 različitih arhitektura. Pored APT-get, sistema za instaliranje i ažuriranje (((en))) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.

Verzije[uredi - уреди]

Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva stable. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian operativnog sistema.

Historija i razvoj[uredi - уреди]

Debian Projekt je započet 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima (((en))) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.

Filozofija rada[uredi - уреди]

Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema (((en))). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.

Vanjske veze[uredi - уреди]