Csepel

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Csepel
Buda, Pest and Csepel Island in Danubius Pannonico-Mysicus 1726 by Marsigli.jpg
Podaci
Lokacija Županija Pest
Koordinate 47°15′0″N18°57′0″E
Država  Mađarska
Glavno naselje Szigetszentmiklós
Površina 257 km² km²
Broj stanovnika 76 824
Pest5.Csepel sziget.jpg

Csepel (mađarski: Csepel sziget, hrvatskosrpski: Čepeljski otok ili Čepeljska ada) je dunavski otok kod Budimpešte u Mađarskoj.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Csepel ima površinu od 257 km², i najveći je dunavski otok u Mađarskoj.[1] Dug je 48 km, a širok od 3 do 9 km, prosječno je visok od 99 do 112 m.[1]

Na otoku živi 76 824 stanovnika, a najveća naselja su Ráckeve, Szigetszentmiklós, Szigethalom i Tököl.

Po legendi otok je dobio ime po Csepelu (ili Sepeltőlu) konjušaru kralja Arpada, jer je on tu imao svoju prvu utvrdu i rado je boravio na njemu.[1]

Austrijanci ga zovu Eugensinsel jer je nakon protjerivanja Osmanlija pripao Eugenu Savojskom koji ga je naselio njemačkim i srpskim kolonistima.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Csepelsziget" (mađarski). A Pallas Nagy Lexikona. http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/023/pc002337.html#5. pristupljeno 13. 05. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]