Crvena hudika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Crvena hudika
Illustration Viburnum opulus0.jpg
snježne grude ili crvena hudika
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Dipsacales
Porodica: Adoxaceae
Rod: Viburnum
Vrsta: V. opulus
Dvojni naziv
Viburnum opulus
L.
Viburnum opulus kz distr.jpg
Rasprostranjenost
Cvjetovi i plodovi

Crvena hudika (Šibikovina, žganci, snježne grude, kalina, bekovina lat. Viburnum opulus) je biljna vrsta iz porodice Adoxaceae (moškovičevke). Listopadni je grm visine do 5 metara, koji cvate krajem proljeća bijelim grudastim cvatovima veličine do 10 cm. Plodovi su crvene boje, koji ako se konzumiraju u većim količinama djeluju otrovno.[1] Postaju jestivi tek nakon prvih mrazeva, najbolje ih je konzumirati tek nakon što ih se prokuha par minuta.

Kod nas raste po rubovima šuma, uz obale rijeka i potoka, te uz nasipe, pruge i na livadama. Udomaćena je u Europi, te središnjoj Aziji. Postoji veliki broj kultiviranih odlika koje se koriste u hortikulturi, ali i nekoliko odlika koje se uzgajaju zbog plodova (sorte "Zernica", "Krasnji korall", "Krasnaja grozd", "Granatovi braslet","Taežnij rubin", "Vigorovskaja sladkaja","Gordovina","Marija","Wentworth","Phillips","Andrews","Hahs").[2][3] Koristi se i kao ljekovita biljka u upotrebi su kora i korijen koji se skidaju,odnosno iskapaju u proljeće i jesen. Razmnožava se uz pomoć ptica koje privlače njezine bobice upadljive crvene boje.

Ljekovito djelovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kora djeluje antispazmodično,stežuće i sedativno.

Sadržaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Viburnin, treslovina, šećer, smola, pektin, valerijanska i viburinska kiselina, mineralne tvari, vitamin C; Plodovi sadrže 11 - 49 mg/100g vitamina C, od 0,58 - 2,38 mg% provitamina A, te 1,11- 2,08 % organskih kiselina.[4]

Sorte koje se koriste u hortikulturi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 'Compactum', manje visine rasta,najviše 2 metra. Promjer krošnje najviše 1,6 metara. Cvate krajem proljeća, cvjetovi bijeli.
  • 'Harvest Gold' (syn.: 'Park Harvest', 'Aureum'). Mladi listovi žute boje.
  • 'Kristy D.' (syn.: 'Variegatum'). Šareni listovi.
  • 'Nanum'. Patuljasta sorta, visina do 60 cm.
  • 'Roseum' ('Sterile'). Najraširenija sorta. Visina do 4 metra. Cvate krajem lipnja, početkom srpnja.
  • 'Xanthocarpum'. Sorta žutih plodova.

Dodatna literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Dericks-Tan, Vollbrecht: Auf den Spuren der Wildfrüchte in Europa, ISBN 978-3-00021129-4, Abadi-Verlag 2009. Str. 258
  • Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
  • Konstantinov,J.Universalnoe lekarstvo kalina,Moskva 2018.
  • Bastide P., 1988: Catechin tannins angioprotective principles of viburnum opulus l. Plantes Medicinales Et Phytotherapie: str.242-246

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Wikispecies-logo.svg
Wikivrste ima informacije vezane uz: