Crna rupa

Izvor: Wikipedia

Osnovno[uredi - уреди]

Prostor u kojem je velika masa zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu crne rupe (tzv. horizont događaja), ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili te mase.

Crna rupa ili Crna jama je nebesko tijelo s drugom kozmičkom brzinom većom od brzine svjetlosti tako da ga ni svjetlo ne može napustiti.

Fizička Svojstva[uredi - уреди]

Crna jama s masom manjom od tri Sunčeve mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to je već teško prihvatljivo. Npr. za Sunce mase m=2*1030 kg Schwarzschildov polumjer daje 3 km, obujam takve mase je 1,13*1011 m3 i u taj prostor stane samo 3,6E29 kg tvari gustoće protona. Ukratko, protone bi trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.

Gustoća[uredi - уреди]

Veličina, tj. masa ovisi isključivo o prosječnoj gustoći tvari. Za graničnu vrijednost možemo uzeti gustoću od 22000 kg/m3 , tj. najveću poznatu gustoću tvari sastavljene od običnih atoma. Prema tome, dijelimo ih na dvije skupine:

  • Crne jame s većom gustoćom od granične. Npr. za gustoću protona od 3,2*1018 kg/m3 , polumjer je najmanje 7 km, a masa je barem 2,43 puta veća od mase Sunca.
  • Super-Masivne crne jame s manjom gustoćom od granične. Npr. za gustoću Zemlje od oko 5500 kg/m3 polumjer iznosi najmanje 170 milijuna km, a masa barem 1,15*1038 kg ( 58,5 milijuna puta veća od mase Sunca).

Vanjske veze[uredi - уреди]