Coordinates: 42°40′24″N 21°03′14″E / 42.67333°N 21.05389°E / 42.67333; 21.05389

Caravodica

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Crkvena Vodica)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Caravodica
Crkvena Vodica / Црквена Водица
Caravodica na mapi Kosovo
Caravodica
Caravodica
Koordinate: 42°40′24″N 21°03′14″E / 42.67333°N 21.05389°E / 42.67333; 21.05389
Država Kosovo
OkrugPriština
OpćinaObiliqi
Nadmorska visina
533 m
Stanovništvo
 (2011.)
 • Ukupno733
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)

Caravodica (srpskohrvatski: Crkvena Vodica; ćirilica: Црквена Водица), selo na Kosovu u općini Obiliqi.

Geografija[uredi | uredi kod]

Nalazi se na levoj obali reke Sitnice, u podnožju Čičavice, na kilometar severoistočno od ugljenokopa „Kosovo“. Crkvena Vodica se sastoji iz tri naselja: Brdsko, Staro Korito i Janina Voda.

Historija[uredi | uredi kod]

Raniji naziv sela je bio Crvena Vodica. Pod tim imenom su u nekoliko mahova upisani u Devički katastih od 1763 god. do 1780. godine, Srbi žitelji sela Crvene i Careve Vodice kao darodavci manastira Deviča. U selu postoje ostaci stare crkve i staro srpsko groblje sa kamenim krstačama ranijeg srpskog naselja. Na groblju je podignuta skromna zgrada za davanje podušja.[1][2] Paralelno sa obrazovanjem u Obiliću, razvijalo se školstvo i u okolnim selima. Crkvena Vodica , selo nadomak Obilića, imalo je školu od 1931. godine, ali se, prema pričanju meštana, nastava u Crkvenoj Vodici odvijala i ranije, još od 1924. godine, po privatnim kućama. Prvi đaci iz ovog sela koji su nastavili školovanje u Gimnaziji u Prištini bili su Borivoje Mitrović, Spira Milošević, Pavle Stolić i Pavle Đorđević. Nastava se u Crkvenoj Vodici odvijala u kući Stojka Stolića, a zatim u kući Jovana Markovića, inače tadašnjeg predsednika opštine Kosovo Polje. Godine 1928. počela je gradnja školske zgrade, a završena je 1931. Osnovnu školu u Crkvenoj Vodici pohađali su đaci iz sela Dobrog Sela, Leskovčića, Ade, Gornji Grabovac i zaseoka Janine Vode.[3] Od 1999. godine u selu se nalazi multietnička osnovna škola, koja nosi dva naziva, jedan na srpskom Osnovna škola „Dositej Obradović“, a drugi na albanskom jeziku „Fazli Grejćuevči“, što prestavlja redak uspešan primer suživota i tolerancije. Nastavno osoblje i deca koriste iste prostorije, a u podne se obavlja primopredaja. Radi izbegavanja incidenata, na zidovima škole nisu postavljena nikakva obeležja.[4][5]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Populacija
kroz historiju
GodinaPop.±%
1948.697—    
1953.820+17.6%
1961.1.037+26.5%
1971.1.214+17.1%
1981.1.510+24.4%
1991.1.535+1.7%
2011.733−52.2%
Izvori:[6]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Atanasije Jevtić, Zadužbine Kosova - Spomenici i znamenja srpskog naroda, str. 541, Bogoslovski fakultet-Beograd
  2. Večernje novosti: Nema života u logorima, M. Z. R - P. V, 21. 2. 2008., Pristupljeno 9. 2. 2012.
  3. knjiga Opština Obilićizdavač Skupština Opštine Obilić Miloša Obilić bb, Obilić 1998
  4. Alo: 06. 12. 2012.[mrtav link], Pristupljeno 9. 2. 2013.
  5. Telegraf: Škola tolerancije - Za Srbe je Dositej, a za Albance Fazil, 7. 12. 2012., Pristupljeno 9. 2. 2013.
  6. Popis stanovništva na Kosovu 1948-2011