Prijeđi na sadržaj

Corythosaurus

Izvor: Wikipedija
Corythosaurus
Restauracija
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Nadred: Dinosauria
Red: Ornithischia
Podred: Ornithopoda
Porodica: Hadrosauridae
Potporodica: Lambeosaurinae
Rod: Corythosaurus
Brown, 1914.
Vrsta: C. casuarius
Dvojni naziv
Corythosaurus casuarius
Brown, 1914.

Corythosaurus je bio rod hadrosaurida iz perioda gornje krede, prije 77 do 76,5 milijuna godina.[1] Nastanjivao je današnju Sjevernu Ameriku. Njegov naziv znači "gušter s kacigom", od Grčkog κορυθως/korythos - "kaciga" i σαυρος/sauros - "gušter"; tako je nazvan prema obliku krijeste na glavi, koja je podsjećala na kacige korintskih vojnika.

Otkriće i vrste

[uredi | uredi kod]
Skelet djelomično pokriven ostacima kože

Barnum Brown je otkrio prvog primjerka 1912. godine kod rijeke Red Deer (Alberta, Kanada). Osim što su pronađene gotovo sve kosti, taj primjerak je bio poseban i po tome što je očuvano dosta njegove kože. Kanadski brod Mount Temple je 1916. godine prenosio dva primjerka iz današnjeg Dinosaur Provincial Parka (Alberta, Kanada) u Britaniju. Potopio ga je njemački brod SMS Möwe, poslavši njegov teret star 75 milijuna godina na dno Sjevernog Atlantika, gdje se i danas nalazi.[2]

U početku je opisano sedam vrsta, uključujući i C. casaurius, C. bicristatus, C. brevicristatus, C. excavatus, C. frontalis i C. intermedius. Peter Dodson je 1975. godine istražio razlike kod lubanja i krijesti raznih vrsta lambeosaurina. Otkrio je da su njihova veličina i oblik bili povezani sa spolom i starosti životinje. Sada je priznata samo jedna vrsta, C. casuarius.[3]

Klasifikacija

[uredi | uredi kod]

Corythosaurus se klasificira kao hadrosaurid i pripadnik potporodice Lambeosaurinae. U srodstvu je sa ostalim hadrosaurima kao što su Hypacrosaurus, Lambeosaurus i Olorotitan, i sa svima (osim sa rodom Olorotitan) dijeli izgled lubanje i krijeste. Međutim, nedavna istraživanja su zaključila da su Olorotitan i Corythosaurus po srodstvu najbliži, mada nemaju mnogo zajedničkih osobina lubanje, za razliku od drugih lambeosaura.[4]

Paleobiologija

[uredi | uredi kod]
Odljev lubanje mladunca
Skelet Corythosaurusa, Akademija prirodnih nauka, Philadelphia

Corythosaurus je težio 4 tone i dostizao dužinu od oko 10 metara, od njuške do repa. Kao i drugi hadrosauridi, imao je bezub kljun, a u zadnjem dijelu čeljusti nalazila se skupina od stotine malenih zuba koji su se međusobno preklapali. Koristio ih je da zdrobi i samelje biljke i oni su se konstantno nadomještali.

Pronađeno je preko 20 lubanja ovog dinosaura. Kao i ostali lambeosauri, imao je visoku koštanu krijestu na glavi, u kojoj su se nalazili izduženi nosni kanali.[5] Ti nosni kanali su se širili u krijestu, prvo u odvojene džepove sa strane, a onda u jednu komoru i u dišni sistem.[5]

Bilo kakvo njegovo glasanje prolazilo bi kroz te komore i vjerojatno postalo glasnije.[5] Znanstvenici smatraju da je Corythosaurus možda mogao stvarati glasne, niskofrekventne krike "Kao vjetar ili limeni instrument."[5] Ti zvukovi su možda služili i za upozoravanje drugih Corythosaurusa da je grabežljivac u blizini, ili za signaliziranje da je pronađena velika količina hrane na nekom području.[5]

Nekada se smatralo da je taj dinosaur pretežno živio u vodi, na osnovu njegovih prstiju koji su bili povezani kožom. Međutim, poslije je otkriveno da je ta koža zapravo umanjivala sposobnost kretanja u vodi, kao i kod mnogih današnjih sisara.

Njegovi fosili pronađeni su u gornjoj formaciji Oldman i donjoj formaciji Dinosaur Park u Kanadi.[1]

Usporedba između koštanih prstenova u očima Corythosaurusa i današnjih ptica pokazala je da su oni bili aktivni tijekom dana u kratkim intervalima.[6]

Paleobiogeografija

[uredi | uredi kod]

Thomas M. Lehman je primijetio da Corythosaurus nije otkriven izvan područja južne Alberte, mada on spada u najčešće dinosaure svog doba koji su živjeli na tom prostoru.[7] Veliki biljožderi, koji su živjeli u Sjevernoj Americi tijekom kasne krede, imali su "zapanjujuće malenu geografsku rasprostranjenost", iako su bili veliki i vrlo mobilni.[7] Ta ograničena rasprostranjenost je u jakom kontrastu sa situacijom kod današnjih sisara, a naročito kod velikih biljoždera čiji se region "obično ... prostire preko cijelog jednog kontinenta."[7]

Fusnote

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Arbour, et al. (2009).
  2. „Dinosaurs in the Deep”. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-16. Pristupljeno 2021-08-19. 
  3. Dodson (1975).
  4. Godefroit, et al. (2003).
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 "Corythosaurus," Dodson, et al. (1994); page 137.
  6. Schmitz and Motani (2011)
  7. 7,0 7,1 7,2 "Endemism Among Herbivorous Dinosaurs," Lehman (2001); page 311.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  • Arbour, V. M.; Burns, M. E.; and Sissons, R. L. (2009). „A redescription of the ankylosaurid dinosaur Dyoplosaurus acutosquameus Parks, 1924 (Ornithischia: Ankylosauria) and a revision of the genus”. Journal of Vertebrate Paleontology 29 (4): 1117–1135. DOI:10.1671/039.029.0405. 
  • Dinosaurs in the Deep Arhivirano 2009-02-16 na Wayback Machine-u
  • Dodson, Peter (1975). „Taxonomic implications of relative growth in lambeosaurine dinosaurs”. Systematic Zoology 24 (1): 37–54. DOI:10.2307/2412696. JSTOR 2412696. 
  • Dodson, Peter & Britt, Brooks & Carpenter, Kenneth & Forster, Catherine A. & Gillette, David D. & Norell, Mark A. & Olshevsky, George & Parrish, J. Michael & Weishampel, David B. The Age of Dinosaurs. Publications International, LTD. p. 137. ISBN 0-7853-0443-6.
  • Godefroit, Pascal; Bolotsky, Yuri; and Alifanov, Vladimir (2003). „A remarkable hollow-crested hadrosaur from Russia: an Asian origin for lambeosaurines”. Comptes Rendus Palevol 2 (2): 143–151. DOI:10.1016/S1631-0683(03)00017-4. 
  • Lehman, T. M., 2001, Late Cretaceous dinosaur provinciality: In: Mesozoic Vertebrate Life, edited by Tanke, D. H., and Carpenter, K., Indiana University Press, pp. 310-328.
  • Schmitz, L. and Motani, R. (2011). „Nocturnality in Dinosaurs Inferred from Scleral Ring and Orbit Morphology”. Science 332 (6030): 705–8. DOI:10.1126/science.1200043. PMID 21493820. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]