Caulerpa taxifolia
| Caulerpa taxifolia | |
|---|---|
| |
| Caulerpa taxifolia | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Chlorophyta |
| Razred: | Bryopsidophyceae |
| Red: | Bryopsidales |
| Porodica: | Caulerpaceae |
| Rod: | Caulerpa |
| Vrsta: | C. taxifolia |
| Dvojni naziv | |
| Caulerpa taxifolia (M. Vahl) C. Agardh, 1817 | |
Caulerpa taxifolia je vrsta morske trave, odnosno alge, iz roda Caulerpa. Porijeklom je iz Indijskog okeana. Alga ima stabljiku koja se širi horizontalno iznad morskog dna, a iz ove stabljike rastu okomito paprati, čiji su listovi ravni poput tise, od koje dakle vrsta dobija ime "taxifolia" (rod tise je "Taxus"). Alga stvara veliku količinu otrovne hemikalije štetne za ribe i druge grabežljivce, za razliku od drugih biljaka koje proizvode različite štetne tvari ali u manjim količinama.Međutim,nije opasna po ljude.
To je jedna od dvije alge na popisu 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta prikupljenih u IUCN.
Još se ne zna način na koji je dospjela u Jadransko more, ali se zna da je u Sredozemno more puštena iz Okeanografskog muzeja u Monaku. U jadranskom podmorju prvi put je pronađena u okolini Hvara, a poslije i uz ostrva Rab i Krk. Prozvana je i algom ubicom jer na mjesto gdje se prihvati za podlogu stvara gusti sklop. Osobine alge caulerpe u Sredozemlju su drugačije od one u tropskim područjima: preživljava i na 7°C, raste i do 15 cm, otrovnija je i slično. Otrovne tvari koje ona luči smrtonosno djeluju na druge alge i manje morske organizme. S obzirom da smrtonosno djeluje na alge kao prvu kariku u prehrambenom lancu to dovodi do ugibanja i ostalih članova lanca ishrane. Caulerpa se prenosi sidrima, sidrenim lancima i mrežama stoga je na mjestima gdje je ona rasprostranjena potrebno spriječiti ribolov i sidrenje brodova. Zato što se Caulerpa razmnožava vegetativno uspješno se uklanja čupanjem, crnom folijom (postupak pri kojem se alga prekriva crnom folijom da bi joj se spriječio dolazak sunčeve svjetlosti koja joj je prijeko potrebna za fotosintezu, a samim tim i za život. U posljednje vrijeme njeno širenje pokušava se kontrolirati naseljavanjem morskog puža Elysia subornata, no on se teško održava u mediteranskom moru koje je za njega prehladno.
Izvori[uredi | uredi kod]
- Peplow, M. 2005. "Algae create glue to repair cell damage", Nature
- "Start-up drills for oil in algae" by Martin LaMonica, CNET News.com, May 20, 2005, retrieved July 13, 2006
- Theodoropoulos, David. 2003. Invasion Biology: Critique of a Pseudoscience. pages 42,159. Avvar Books, Blythe, CA. 237 p. ISBN 0-9708504-1-7
