Bitka kod Kölna

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Bitka kod Kölna se odigrala godine 716. kraj današnjeg njemačkog grada Köln za vrijeme građanskog rata koji je izbio u Franačkoj nakon smrti dugogodišnjeg majordoma i de facto vladara Pipina Herstalskog, pri čemu su se sukobile pristaše Pipinovog nezakonitog sina Karla Martela sa pristašama merovinškog kralja Hilperika II i neustrijskog majordoma Ragenfrida. Karlo je nedugo prije bio pušten iz zatvora gdje su ga držali Pipinova utovica Plektruda i njen unuk (i Pipinov dezignirani nasljednik) Theudoald. Sukob se dodatno zakomplicirao kada je na strani Hilperika i Ragenfrida stupio frizijski kralj Radbod. Njegove su trupe napale Karla koji nije imao vremena organizirati svoju vojsku; suočen s brojčanom nadmoćnim snagama, Karlo je naredio povlačenje i utočište pronašao u šumama Eifel. Ta se bitka tradicionalno navodi kao jedini poraz u Karlovoj karijeri.[1] Samo nekoliko mjeseci kasnije, Martel je briljantnom taktikom razbio udružene snage Hilperika i Radboda u bitci kod Amblevea, otpočevši seriju pobjeda koja će ga dovesti na mjesto neupitnog gospodara Franačke samo nekoliko mjeseci kasnije.

Napomene[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Oman, Charles. (1914). The Dark Ages 476-918. Rivingtons: London.