Biološko oružje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Američka biološka bomba, punjena uzročnicima tularemije. Postojala je slična bomba za nošenje antraksa.

Biološko oružje (biološka borbena sredstva) su biološki agensi (BAg) koji se upotrebljavaju protiv neprijatelja sa ciljem smanjenja njegove borbene sposobnosti. Djeluju mikroorganizmima, insektima, glodarima i njihovim otrovima u cilju ubijanja ili onesposobljavanja ljudi, životinja i biljaka.

Za vojne primjene koriste se BAg visoke zaraznosti koji se lako unose u organizam. Efikasnost se mjeri mortalitetom i stadijumu onesposobljenosti protivnika.

Proizvodnja i skladištenje b. je zabranjena međunarodnim ugovorima iz 1972. koji su i danas na snazi. Proizvodnja i skladištenje se vjerovatno u nekim zemljama i sada odvijaju u tajnosti, i nijedna država ne priznaje njihovu upotrebu u ratu, iako je do nje povremeno dolazilo u prošlosti.

Vrste bioloških agensa (BAg)[uredi - уреди | uredi izvor]

Bakterije[uredi - уреди | uredi izvor]

Odgajaju se na hranjivim podlogama kao što je goveđa supa s dodatkom peptona. Pogodnima za raspršivanje aerosolom se smatraju posebno bakterije koje izazivaju sljedeće bolesti: kuga, antraks, tularemija, bedrenica, bruceloza, sakagija, i melioidoza. Za kontaminaciju vode su pogodne kolera i dizenterija, koje se najlakše prenose diverzantskim akcijama.

Virusi[uredi - уреди | uredi izvor]

Proizvodnja virusa je teža i skuplja nego kod bakterija jer je potrebno živo tkivo za uzgoj. Velike boginje, grip, žuta groznica, denga groznica i encefalitis se razmatraju za ljude. Protiv životinja slinavka, šap, kuga svinja itd.

Rikecije[uredi - уреди | uredi izvor]

Po nekim klasifikacijama su rikecije prijelazni oblik između bakterija i virusa. Pominju se za prijenos pjegavog tifusa, kvržićnog tifusa i kju-groznice.

Gljivice[uredi - уреди | uredi izvor]

Kod ljudi su uzročnici kokcidioidomikoze i histoplazmoze. Kod životinja uzrokuju aktinomikozu i aspergilozu, a kod biljaka plamenjaču krompira, rđu žita, kukuruza, kafe.

Proizvodnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Centri za proizvodnju seruma, vakcina i antibiotika, i fabrike alkohola, kvasca i piva mogu se iskoristiti za proizvodnju b. bez većih prepravki. Konzerviranje b. se odvija zamrzavanjem, a zatim sušenjem pod vakuumom. Tako spremljeni BAg se mogu čuvati duže vremena.

Načini primjene[uredi - уреди | uredi izvor]

Aerosolom iz aviona, biološkom vazduhoplovnom bombom, aviohemijskim priborom. Mogu se sa b. puniti mine, granate i rakete. Komandosi i diverzanti mogu ubacivati b. u pozadini neprijatelja.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.