Begovo Razdolje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Courtyard - panoramio (5).jpg

*

Begovo Razdolje
Begovo Razdolje na karti Hrvatske
Begovo Razdolje
Begovo Razdolje
Begovo Razdolje na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Mrkopalj
Mikroregija Gorski kotar
Najbliži (veći) grad Delnice
Površina 52,73 km²
Nadmorska visina 1078 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.304 N
 - z. d. 14.898 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 48
 - Gustoća 0,91 st./km²
Pošta 51315 Mrkopalj
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE

Begovo Razdolje je selo, skijaški centar ispod Bjelolasice u Gorskom kotaru (Mrkopalj) u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Begovo Razdolje se nalazi u Gorskom kotaru, u općini Mrkopalj. Begovo Razdolje je jedino naseljeno mjesto u Hrvatskoj iznad tisuću metara (1078 m), a smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Mjesto ima 48 stanovnika, prema popisu iz 2001. godine. Pripada poštanskom uredu 51315 Mrkopalj.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjeta njihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom prošlog stoljeća, kada selo doživljava svoj najznačajniji razvoj. Stanovništvo se uz šumarstvo bavi prijevozom dobara (drveta i ugljena) na kvarnsku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Odlazak ljudi iz Gorskog kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzelo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima.

Vidi članak Matić poljana.

Govor i narječje[uredi - уреди | uredi izvor]

Posebnost Begovog Razdolja svakako je njegov govor, tj. narječja koja se još danas upotrebljavaju. Jedan dio sela govori štokavsko ikavsko narječje, dok drugi dio koristi kajkavsko narječje. Razlog tome je vjerojatno porijeklo obitelji. Naime jedan dio njih vuče svoje korijene sa Kvarnerskog primorja, kao što su obitelji Vodopić i Gržanić, dok su drugi dio sela naselile obitelji iz kupske doline, a to su obitelji: Grgurić, Mihelčić, Karlović, Klobučar...

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Danas Begovo Razdolje broji svega četrdesetak stanovnika, uglavnom starijih. Umjesto šumarstvu, lokalno se stanovništvo sve više okreće turizmu i poljoprivredi s naglaskom na stočarstvo, tako da se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko - goranskoj županiji, kojoj je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima. Već sam zemljopisni položaj mjesta otvara velike predispozicije za razvoj turizma.

Znamenitosti i zemljopisna obilježja[uredi - уреди | uredi izvor]

Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, odlična infrastruktura (struja, vodovod, telefon), te blizina Rijeke i Zagreba, pogotovo nakon završetka autoceste, slijedeće su komparativne prednosti Begovog Razdolja.

Zemljopisne prednosti sigurno su najznačajnije i ovom mjestu daju prepoznatljivost, međutim uz njih u Begovom Razdolju očuvano je i graditeljsko naslijeđe u svom izvornom obliku i ostale socio-kulturne značajke, kao što su autohtona narječja i tradicionalne kućne radinosti.

Turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Splet svih tih činjenica daje Begovom Razdolju magičnu privlačnost i predstavlja ga kao značajan turistički potencijal u hrvatskim okvirima. U posljednjih nekoliko godina Begovo Razdolje počinje se profilirati kao turistička destinacija. Naselje ima dobre uvjete za razvoj planinskog turizma, te nudi idealne mogućnosti seoskog turizma i aktivnog odmora: vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje , lov, skijanje i skijaško trčanje, logorovanje i orijentaciono trčanje te gljivarenje. U mjestu je moguć turistički smještaj i prehrana u nekoliko objekata: hotelu, pansionu, te privatnom smještaju...

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]