Banja Vrućica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Banja Vrućica


Pravoslavna crkva u Vrućici s pogledom prema Bežlji

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Teslić
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 2.637
Geografija
Koordinate 44°35′N 17°53′E / 44.59°N 17.88°E / 44.59; 17.88
Banja Vrućica na mapi Bosne i Hercegovine
Banja Vrućica
Banja Vrućica
Banja Vrućica (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Poštanski kod 74273
Pozivni broj 053


Koordinate: 44° 35′ 24" SGŠ, 17° 52′ 48" IGD

Banja Vrućica je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Teslić koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 2,637 stanovnika.[1]

Poznata je kao zdravstveno-turistički centar.

Geografija[uredi | uredi kod]

Istorija[uredi | uredi kod]

Od nastanka, naselje je nazivano samo Vrućica. Dokazano je da su još Rimljani iskorištavali lokalni izvor mineralne vode. Odatle potiče i naziv naselja. Do početka 20. vijeka naziv Vrućica se odnosio da širi prostor koji obuhvata današnja naselja Gomjenica (s lijeve strane Usore), Bežlja (dalje uzvodno uz Usoru) i Vrućicu. Ta tri naselja, prema stanovništvu koje ih naseljava, zvanično su nazivana Turska Vrućica (Gomjenica), Katolička Vrućica (Bežlja) i Srpska Vrućica (Banja Vrućica).

Vrućička drvena crkva je bila jedna od najstarijih pravoslavnih crkava u okolini. Rastavljena je početkom 20. vijeka, a na njenom mjestu je izgrađena današnja crkva SV. Petra i Pavla.

U vrućičkom zaseoku Brkići nalaze se stećci Vojvode Momčila.

U središtu naselja se nalazi „Avionsko krilo“, spomenik pilotu Ratku Jovanoviću koji je poginuo na području Vrućice u 2. svjetskom ratu; i spomenik borcima palim u toku poslednjeg rata.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Nacionalnost 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.381 (52,37%) 1.429 (51,90%) 1.288 (55,16%)
Muslimani 37 (1,40%) 25 (0,90%) 32 (1,37%)
Hrvati 828 (31,39%) 1.001 (36,36%) 997 (42,69%)
Jugosloveni 334 (12,66%) 281 (10,20%) 1 (0,04%)
ostali 57 (2,16%) 17 (0,61%) 17 (0,72%)
Ukupno 2.637 2.753 2.335

Privreda[uredi | uredi kod]

Vrućica ima jednu petogodišnju školu, područno odjeljenje Osnovne škole »Petar Petrović Njegoš« iz Teslića.

Postoje dvije pravoslavne crkve i jedna katolička, po jedno pravoslavno i katoličko groblje.

Putevima je vezana za Teslić (3 km), Blatnicu (15 km) i Stenjak (3 km). Prema Gomjenici nema saobraćajnu vezu.

Ima poštu (74273) i veći broj trgovačkih i zanatskih radnji.

Iz Vrućice je drugoligaški fudbalski klub »Mineral« i prvoligaški kuglaški klub »Mineral«. FK »Mineral« ima svoj manjistadion u Vrućici.

Pored mineralne vode koja se iskorištava u ZTC Vanja Vrućica, postoji otvoreni uređeni izvor pitke mineralne vode (Kiseljak).

Zdravstveno turistički centar[uredi | uredi kod]

Izvor kiseljaka u Vrućici

Osnovu ovog centra čini prirodna banja za lječenje kardio-vaskularnih oboljenja. Sa kompleksom od četiri hotela i kapacitetom od hiljadu ležajeva Banja Vrućica predstavlja najveći turistički kapacitet u Bosni i Hercegovini[nedostaje referenca]. Najznačajnija tri hotela koja ulaze u kompleks Banje Vrućice su Kardial,Posavina i Srbija. Najveći od ova tri hotela je Kardial, čija se vrijednost procjenjuje na preko 10 miliona KM[nedostaje referenca]. U ovom hotelu održavaju se mnogi kulturno-sportski susreti i seminari iz raznih oblasti.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]