Prijeđi na sadržaj

Bagerhat

Izvor: Wikipedija
Bagerhat
বাগেরহাট সদর
Bagerhat Sadar Upazila
Džamija 60 grobnica u Bagerhatu
Džamija 60 grobnica u Bagerhatu
Džamija 60 grobnica u Bagerhatu
Nadimak: Grad džamija
Koordinate: 22°39.8′N 89°47.5′E / 22.6633°N 89.7917°E / 22.6633; 89.7917
Država Bangladeš
Pokrajina Khulna
Distrikt Bagerhat (distrikt)
Vlast
 - Načelnik Khan Habibur Rahman
Površina
 - Ukupna 271.73 km²
Visina 1.400 m
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 235.848
 - Gustoća 865/km²
Vremenska zona BST (UTC+6)
Karta
Bagerhat na mapi Bangladeša
Bagerhat
Bagerhat

Bagerhat (bengalski: বাগেরহাট সদর Bagerhat Sadar Upazila) je grad i istoimena općina (upazila) u istoimenom distriktu pokrajine Khulna, Bangladeš. Grad se nalazi na utoku rijeka Ganges i Brahmaputra u Indijsko more. Grad je najpoznatiji po starom gradu Khalifatabadu, poznatom kao "kovačnica novca bengalskog sultanata", koji se nalazi u njegovom predgrađu, a koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1985. godine.

Bagerhat je prema popisu 1991. godine imao 51.22% muškaraca i 48.78% žena, te 49.9% pismenog stanovništva, što je više od državnog prosjeka (32.4%)[1]. Grad je podijeljen na 12 četvrti/okruga i 167 sela.

Džamija 60 grobnica

Povijest

[uredi | uredi kod]
Ulaz u kompleks s mauzolejima

Khalifatabad je osnovao general Ulugh Khan Jahan (1433.–1459.), turkijskog podrijetla, u 15. stoljeću, kada je bengalskim sulatanatom vladao sultan Nasir al-din Mahmud Shah (1442.–1459.). Khan Jahan je isplanirao pravilnu mrežu ulica, dao izgraditi mostove i vodoopskrbu grada (od kojih su dva velika bazena, Ghoradighi i Dargadighi, još u uporabi) i veliki broj džamija i grobnica od opeke u prepoznatljivom stilu koji je poznat kao "stil Khana Jahana". Pored toga što je bio dobar upravitelj (koji je upravljao i pokrajinama Jhenaidah, Sathkira, Patuakhali i Barisal) Khan Jahan je bio poznat i kao filantrop[2] i pir (sveta osoba koja je širila islam, a nije sebe uzdizala, npr. novcem sa svojim likom). Njegovu grobnicu posjete tisuće islamskih hodočasnika svake godine.

Grad je nakon smrti njegova pokrovitelja 1459. godine bio zaboravljen, i nakon otkrića 1895. godine započela je njegova obnova, od 1903.-4. god.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Bagheran ima zabilježeno tek 50 starih islamskih spomenika (od stotina skrivenih) koji su otkriveni kada su sa njih skinuti biljni pokrovi koji su ga skrivali stoljećima[3]. Tada se, prema UNESCO-u, ukazao "izvanredan primjer arhitektonskog sklopa koji predstavlja važno razdoblje ljudske povijesti". Ove građevine su kombinacija mogulske i turske arhitekture, a od velikog broja građevina (samo džamija je bilo 360) najpoznatije su:

  • Džamija šezdeset grobnica (Shat Gombuj Masjid) je kvadratična građevina promjera 49 x 33 m, ima 60 stupaca i 77 plitkih kupola iznad 7 brodova s po 11 poprečnih dubokih niša koji završavaju s mihrabima, te četiri tornja s kupolama na kutovima (prednja dva su služila kao minareti). Služila je kao glavna džamija petka, ali i kao medresa.
  • Džamija devet kupola je bogato ukrašena iznutra s terakota cvjetnim svitcima i cvjetnim motivima, osobito oko mihraba. I ona ima oble tornjeve na kutovima, te središnju veliku kupolo oko koje se nalazi osam manjih.
  • Mauzolej Khana Jahana ima ceremonijalni kvadratični bazen ispred, jednu plitku kupolu (p. 14 m) iznad skoro kockaste građevine s polukružnim zadebljanima na kutovima koji podsjećaju na tornjeve drugih džamija.
  • Džamija Singara ima jednu jedinu kupolu koju podupiru debeli zidovi s vrhom od savijenog vijenca.
  • Džamija Reza Khoda ili Džamija sa šest kupola ima jedinstven mihrab s ukrasnim motivima lanca i zvona.
  • Zindavir i dr.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Popis stanvnika po naseljima (thana) u Bangladešu 1991. god.”. Arhivirano iz originala na datum 2005-03-27. Pristupljeno 2005-03-27. 
  2. Perween Hasan, Sultans and mosques: the early Muslim architecture of Bangladesh, 2007., I.B.Tauris, str. 72. ISBN 978-1-84511-381-0
  3. Mikey Leung i Belinda Meggitt, Bangladesh, Bradt Travel Guides, 2009., str. 261. ISBN 978-1-84162-293-4

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]